Hrvatska se trenutno ne suočava s neposrednim prijetnjama po svoju nacionalnu sigurnost niti po ustavni poredak, ali nestabilnost u Evropi i širem susjedstvu unosi dodatne izazove u sigurnosni kontekst države. Najnoviji izvještaj Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) za 2024. godinu ukazuje na ključne sigurnosne prijetnje koje bi mogle imati uticaj na unutrašnju stabilnost Hrvatske, ali i na njen položaj u regiji.

Prema analizi SOA-e, među najvećim rizicima za Hrvatsku izdvajaju se: kibernetički napadi, mogućnost pojedinačnih terorističkih incidenata, ilegalni prelazi granica te nestabilnost na Zapadnom Balkanu. Iako u Hrvatskoj ne djeluju organizovane terorističke grupe, postoji oprez zbog potencijala za radikalizaciju pojedinaca pod uticajem ekstremističke propagande, što predstavlja stalnu, ali nisku prijetnju.

SOA posebnu pažnju posvećuje ranjivim grupama, posebno mladima s mentalnim poteškoćama, koji su izloženi uticaju ekstremističkih ideologija i mogu biti skloni nasilnim djelima. "Islamski ekstremizam i dalje ostaje dominantan izvor prijetnji u Evropi", navodi se u izvještaju, uz napomenu o porastu samostalnih napadača, uključujući mlade i maloljetnike, ali i migrante iz afričkih i azijskih zemalja. Na području Zapadnog Balkana, uključujući i Hrvatsku, postoji određeni broj sljedbenika salafizma, no nasilni oblici te ideologije su rjeđi.

Povratak džihadista

Vrlo zabrinjavajuće za regiju jeste povratak stotina bivših džihadista iz Sirije i Iraka, koji su u većini slučajeva kažnjeni kratkim zatvorskim kaznama i već su na slobodi, što otvara pitanja o njihovoj budućoj ulozi u sigurnosnoj situaciji. Posebno su pod pažnjom žene s hrvatskim državljanstvom koje su bile radikalizirane i nalaze se u kampovima pod kontrolom sirijskih Kurda.

Migrantski val posljednjih godina iskorišten je kao kanal za infiltraciju osoba povezanih s terorizmom, što dodatno komplikuje sigurnosnu sliku. U Hrvatskoj, međutim, ne postoje značajniji ekstremistički pokreti, iako se pojedinci i manje grupe s radikalnim uvjerenjima povremeno pojavljuju.

Ekstremna desnica i međunarodne veze

Ekstremno desničarske grupe i dalje pokazuju tendenciju djelovanja protiv demokratskih i ustavnih vrijednosti Hrvatske, s pokušajima paravojnog organizovanja, vojne obuke i nabavke oružja, sa ciljem rušenja postojećeg poretka. U januaru 2025. jedan hrvatski državljanin povezan s nasilnom ekstremno desnom mrežom Terrorgram Collective uvršten je na američku listu globalnih terorista.

Kakva je situacija u susjedstvu?

Unutar ekstremno desničarskih krugova prisutni su i neonacistički pokreti, kao i netrpeljivost prema migrantima i stranim radnicima. Iako je nivo prijetnji od tih grupa nizak, oprez zbog samoradikaliziranih pojedinaca i dalje ostaje na snazi. S druge strane, lijevi ekstremisti ne predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik zbog svoje malobrojnosti i nedostatka organizacije, dok je velikosrpski ekstremizam u Hrvatskoj također na niskom nivou.

U susjednoj Srbiji, tokom protuvladinih protesta, vlast koristi medije za širenje narativa o vanjskim neprijateljima, uključujući Hrvatsku, koju opisuje kao "trajni antisrpski faktor" i optužuje za podršku protestima. SOA upozorava i na pritiske i protjerivanja hrvatskih državljana iz Srbije.

Značajan politički uticaj na regiju ima Srpska pravoslavna crkva (SPC), koja promoviše koncept "Srpskog svijeta" i nacionalističke ideje "jedan narod, jedna vjera, jedna država". Rusija, kao strateški saveznik Srbije, nastavlja sa složenim diplomatskim i obavještajnim aktivnostima, kojima pokušava usporiti euroatlantske integracije na Zapadnom Balkanu, uključujući političku i vojnu podršku Beogradu.

Kibernetička sigurnost u fokusu

Kibernetička sigurnost je također u fokusu SOA-e, jer se bilježi porast napada na državne institucije. Tokom 2024. godine evidentirano je 38 kibernetičkih incidenata, od kojih su dvije trećine izvele ruske hakerske grupe. Jedan od primjera je ucjenjivački napad na klinički bolnički centar, tokom kojeg su ukradeni i zaključani podaci medicinske dokumentacije. "SOA je spriječila širenje štete i vratila ukradene informacije", navodi se u izvještaju.

Zaključak

Iako Hrvatska trenutno nema neposrednih prijetnji, složena sigurnosna situacija u regiji i svijetu zahtijeva stalnu pažnju i spremnost za odgovor na kibernetičke napade, radikalizam i nestabilnost u susjedstvu.