-33. je obljetnica stravičnog zločina nad 67 Hrvata u selu Briševo kojega je 1992. godine počinila Vojska Republike Srpske. Dok se danas diljem BiH prisjećamo boli i patnje svih nevinih žrtava, ujedinjeni smo u traženju pravde koja ni nakon više od tri desetljeća nije zadovoljena, napisao je na društvenim mrežama lider HDZ-a BiH Dragan Čović.

Naime, obilježena je još jedna tužna obljetnica stradanja Hrvata Briševa. U masakru koji su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske, brutalno je pobijeno 67 Hrvata, što se smatra najvećim stradanjem tog naroda u jednom danu u proteklom ratu u BiH. Na obljetnici su počast žrtvama redovito odavali i Bošnjaci iz 200 kilometara udaljenog Odžaka, ali na razočarenje obitelji stradalih i mještana, ni ovog puta u Briševu nije bilo političkih predstavnika HDZ-a BiH. Jasnu poruku ignoriranjem Hrvata u bh. entitetu Republika Srpska šalje lider te stranke Dragan Čović.

NEODGOVONOST I NEPOŠTOVANJE

- HDZ BiH se, kao i njegov sestrinski HDZ u Hrvatskoj, od državotvorne stranke pretvorio u ključni hrvatski nacionalni problem. Taj Dragan Čović, koji besramno demonstrira svoje osobno bogatstvo, isto tako javno demonstrira indiferentnost prema ključnim problemima hrvatskog naroda u BiH. Njegov neodlazak u Briševo je prvenstveno dokaz osobne neodgovornosti, nepoštivanja žrtava, ali i činjenice da taj čovjek ne prihvaća elementarna civilizacijska dostignuća. Pijetet prema žrtvama i osuda zločina su europski i civilizacijski standard, upozorila je ranije u razgovoru za „SB“ bivša saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto, koja je pismo ogorčenih povratnika u Republiku Srpsku pročitala i u Saboru, a o kojem HDZ-ov saborski zastupnici, koji su izabrani kao predstavnici Hrvata u BiH, nisu progovorili niti riječi.

ČUVAJTE REPUBLIKU SRPSKU

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović prije tri godine je ohrabrio političare iz bh. entiteta Republika Srpska da nastave voditi politiku na dosadašnji način i jačati taj entitet te da ne dopuste ustavne promjene kojima bi se doveo u pitanje koncept BiH kao države tri konstitutivna naroda.

Čović je ovo kazao istupajući na sjednici parlamenta Republike Srpske u Banjoj Luci 2022. godine, kamo su ga pozvali da bi sudjelovao u raspravi o stanju u BiH.

Čović je tada kazao kako je jasno da u BiH gotovo ništa ne funkcionira, a posebice ne pravna država, pa nema drugog izlaza nego kroz razgovore tražiti zajednička rješenja, čime je obrazložio i odluku da dođe u Banju Luku.

"Ništa nije nestalo iz '95. i tadašnjih strategija tri konstitutivna naroda", ocijenio je tada Čović, koji je rasprave o izmjenama izbornog zakona okvalificirao kao neku vrstu Daytona II.

Kazao je i kako je neuspjeh pregovora koji su o tome vođeni rezultat sukoba oko različitih koncepcija BiH, pri čemu je ustvrdio kako Bošnjaci otvaranjem pitanja moguće uspostave građanske države samo traže izliku ne bi li na taj način uklonili etničke prefikse iz ustavnih rješenja.

Pozvao je RS da na to ne pristane. "Jasno je prepoznata igra o građanskoj državi", kazao je tada Čović, koji je pred zastupnicima u parlamentu RS-a tvrdio kako se u prvoj fazi pokušava majorizirati Hrvate u Federaciji BiH da bi se potom isti model preslikao i na cijelu državu u kojoj bi Bošnjaci bili većina.

Sve je to, po njegovu sudu, jasan put ka unitarizmu, što onda kao reakciju proizvodi separatističke tendencije. "Imperativ je očuvati ustav BiH", kazao je Čović, dodajući kako je za sve u BiH krajnje rizično otvarati pitanje promjena ustava jer BiH može preživjeti isključivo kao zemlja tri ravnopravna konstitutivna naroda.

"Vi čuvajte RS. Na tome vam mogu svi samo zavidjeti", poručio je Čović srpskim političarima pozvavši ih da ipak ostave "dovoljno otvorena vrata i za druga dva konstitutivna naroda".

Te su Čovićeve vijesti odjeknule poput bombe među malobrojnom povratničkom populacijom u RS-u.

POKOLJ U BRIŠEVU, JEDAN OD NAJSTRAŠNIJIH ZLOČINA 

Upravo Čovićeve riječe s govornice parlamenta u Banjoj Luci najviše smetaju malobrojnim povratnicima u bh. entitet RS, koji su za „Slobodnu Bosnu“ kazali kako je riječ o dvoličnom i licemjernom političaru koji je odavno Hrvate izvan Hercegovine prekrižio te ih je prepustio na milost i nemilost vlastima u tom entitetu koje pak godinama čine sve kako bi im otežali svakodnevni život potezima poput ultimatuma odjave zdravstvenog osiguranja u susjednoj Hrvatskoj, gdje su uglavnom izbjegli oni koji u ratu nisu pobijeni.

Pokolj u Briševu, selu između Prijedora i Sanskog Mosta, počinili su pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade iz Sanskog Mosta, što je jedno od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tokom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine.

Tih dana 1992., smaknute su čitave obitelji Briševa: Matanovića 13, Buzuka 10, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero...

U pokolju su ubijeni i otac Mladen Matanović, te dva sina: 16-godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.

Preživjeli svjedoci tvrde da su zločini strašni i da su u njima stradale cijele obitelji. Prije ubojstva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, ušiju, te drugim neopisivim načinima mučenja.

Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

Riječ je o zataškavanom zločinu koji su počinile srpske snage na početku rata nad ljudima koji uopće nisu imali veze s vojskom ili borbama.

Ubijeni su bili poljodjelci, seljaci, obični ljudi koje nije zanimala politika, jer da su pratili što se događalo na bojištima širom BiH sigurno ne bi čekali kao janjad na milost i nemilost do zuba naoružanim vojnicima.

Danas, 33 godinu poslije, preživjele povratnike najviše boli šutnja hrvatskih medija i službene hrvatske politike u BiH.

Podsjetimo, lider HDZ-a BiH Dragan Čović nikada nije otišao pokloniti se žrtvama zločina u Briševu, a danas, 33 godine kasnije, malobrojni povratnici u bh. entitetu Republika Srpska za „SB“ kažu da licemjerni lider HDZ-a BiH to neće ni učiniti kako se ne bi zamjerio svom političkom partneru Miloradu Dodiku.

S druge strane, Čović na društvenim mrežama redovito objavljuje svoje fotografije i izvještaje sa mjesta stradanja u bh. entitetu Federacija BiH.

Danas, nažalost Briševo je pusto, napušteno i zaboravljeno, bez ljudi, bez života. Mjesto u kojem se svake godine na isti datum okupe potomci ubijenih mještana, ali i mjesto u koje pred te ljude ne smiju stati i oni koji se nazivaju „legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda“.

Godine 1991. samo u Posavini živjelo je gotovo 150.000 bosanskih Hrvata, a danas ih je na tom području ostalo jedva više od nekoliko hiljada. Najveći dio odgovornosti za takvo stanje snosi upravo "prvi u Hrvata", Dragan Čović, koji već 20 godina suvereno vlada političkom scenom u Bosni i Hercegovini.

(SB)