Milorad Dodik već od danas nije predsjednik Republike Srpske, ako je drugostepena pravosnažna presuda donijeta danas. Ako je donijeta prije nekoliko dana, Dodik nije predsjednik Srpske od tog datuma.

Ovo za Srpskainfo kaže profesor ustavnog prava, Milan Blagojević, komentarišući odluku Apelacionog vijeća Suda BiH da potvrdi prvostepenu presudu predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku kojom je kažnjen godinom dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

– Danom donošenja drugostepene presude ta presuda po sili zakona postaje pravosnažna i samim tim i izvršna. Sa datumom donošenja drugostepene presude nastupaju i pravne posljedice. Po Krivičnom zakonu BiH, a i po Izbornom zakonu BiH, Dodiku je prestao mandat predsjednika Republike Srpske – objašnjava Blagojević

Takvu pravnu posljedicu, dodaje on, sa danom pravosnažnosti drugostepene presude najprije propisuje Krivični zakon BiH.

– Tako proizlazi iz članova 113 i 114, jer je izrečena pravosnažna zatvorska kazna, a zatim i Izborni zakon BiH u članu 1.10. Po tom članu Izbornog zakona, CIK BiH je dužna da donese odluku o prestanku mandata po sili zakona, s tim što dan donošenja odluke CIK nije i dan prestanka mandata, već je taj dan datum donošenja drugostepene presude kao pravosnažne – ističe Blagojević za naš portal.

CIK je, prema njegovim riječima, takođe dužan da donese i drugu vrstu odluke, a to je raspisivanje vanrednih ili prijevremenih izbora.

– Ti prijevremeni izbori moraju biti održani najkasnije u roku od 90 dana od dana kad je prestala funkcija, a ona je prestala danom pravosnažnosti presude – kaže Blagojević.

Osvrćući se na Dodikovu današnju izjavu da “neće biti vanrednih izbora dok je predsjednik”, kao i da će tražiti od policije RS da tako nešto spriječi, Blagojević ističe da bi se u slučaju da Dodik ostvari svoje prijetnje tu radilo o pozivanju na izvršenje novog krivičnog djela.

 To je pozivanje na izvršenje krivičnog djela iz člana 215 Krivičnog zakona Republike Srpske. Tim članom propisano je sprečavanje održavanja izbora. Da sam Dodikov savjetnik rekao bih mu: “Brate Milorade, nemoj to da radiš. Ponovo ćeš se uvući u novo krivično djelo, a nećeš ništa postići”. U navedeno krivično djelo bili bi uvučeni i svi organi lokalnih izbornih komisija i biračkih odbora, ako bi se povinovali tome što je danas govorio. Osim toga, moglo bi se u tom slučaju čak govoriti i o novom obliku izvršenja krivičnog djela napada na ustavni poredak – objašnjava Blagojević.

Međutim, on na kraju ističe da je današnja presuda Miloradu Dodiku “flagrantan oblik teške povrede suvereniteta države BiH i povreda vladavine prava”.

– To je kraj vladavine prava i kraj države, jer nema države ni vladavine prava ako zakone ne donose institucije BiH već ih nameće stranac svojom voljom, suprotno povelji UN, Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH koji zabranjuju da bilo ko drugi u državi članici UN nameće svoju volju kao zakon – navodi Blagojević. 

To, kako dodaje, može da radi samo nadležna institucija te države, a ne bilo koji pojedinac.

– Zato je današnja presuda, potvrđujući i prihvatajući kao pravo nešto što je nasilje Kristijana Šmita, koji je nametnuo da je neizvršenje odluka OHR navodno krivično djelo, teška tragedija i za vladavinu prava i za svaku državu – zaključuje Blagojević.