Crna Gora ostaje izvan kruga država kojima Sjedinjene Američke Države uvode višestruko povećane carine.

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je, kako piše podgorički Dan, u Vašingtonu izvršnu odluku kojom se za više od 60 zemalja podižu tarife na uvoznu robu, ali Crna Gora nije na spisku.

Stopa od deset odsto, koja se na crnogorske proizvode primenjivala i do sada, ostaje nepromijenjena.

Odluka stupa na snagu 1. avgusta, a na listi država koje su pogođene Trumpovom mjerom nalaze se neke od vodećih svetskih i regionalnih ekonomija.

Za Srbiju je određena carina od 35 odsto, isto kao i za Irak, dok je za Bosnu i Hercegovinu carina podignuta na oko 30 odsto.

Povećani procenti uvedeni su i Indiji (25 odsto), Libiji (30 dsto), Švajcarskoj (39 odsto), pa čak i tradicionalnim saveznicima poput Japana, Izraela i Švedske, gdje se primjenjuje stavka od 15 odsto.

SAD su, kako se navodi u dokumentu objavljenom na sajtu Bijele kuće, izračunale „recipročne“ tarife na osnovu trgovinskog bilansa sa svakom zemljom pojedinačno.

Tamo gdje Amerika bilježi veliki deficit, stope su skočile.

Tamo gdje je bilans minimalan ili gde postoji uzvratna otvorenost, kao što je slučaj sa Crnom Gorom, nije bilo mjesta za represivnu mjeru.

To što je Crna Gora izbjegla ovaj udar nije slučajnost. Iako se robna razmjena između Podgorice i Vašingtona ne mjeri velikim brojkama, odnosi su stabilni i bez trgovinskih sporova.

Prema podacima američkog Biroa za statistiku trgovine, ukupna razmjena između Crne Gore i SAD u protekloj godini iznosila je oko 23 miliona dolara. Izvoz američke robe u Crnu Goru bio je četiri do pet puta veći od crnogorskog izvoza u SAD.

Robu iz Crne Gore Amerika je i ranije carinila po uniformnoj stopi od deset odsto, što je i dalje zvanična mjera za sve zemlje koje nisu predmet posebnih sankcionih ili kompenzacionih režima.

To je ujedno i najniži nivo tarife koji je predviđen Trumpovim sistemom „recipročnih tarifa“.

Za razliku od toga, zemlje poput Laosa i Sirije dobile su najteže udarce, sa tarifama od 40 i 41 odsto na svoju izvoznu robu.

U političkom smislu, izostanak Crne Gore sa spiska sankcionisanih zemalja može se čitati kao znak da u Vašingtonu nema otvorenog nepovjerenja prema crnogorskoj ekonomskoj politici.

Iako malena po obimu izvoza, Crna Gora nije izazvala antagonizam niti je bila predmet bilo kakvih ekonomskih istraga od strane američkih institucija.

Odluka predsjednika Trumpa, čija administracija već duže najavljuje uvođenje globalnog carinskog reda po principu „Amerika prije svega“, izazvala je snažne reakcije širom sveta.

No, Crna Gora se u tom redu našla gdje joj u ovom trenutku odgovara — ni u prvoj liniji trgovine, ni na listi za odmazdu.

Iako se u regionu ove mjere već tumače kao oblik ekonomskog pritiska na zemlje sa kojima Vašington ima otvorena politička pitanja, za Crnu Goru ostaje činjenica: carina je zadržana na deset odsto, kao i prije ove odluke.