Torinskim platnom za koje se smatra da je njime bilo omotano Isusovo tijelo, nakon što je skinut s križa, dugo se bave i naučnici koji ovisno o trenutno dostupnim metodama pokušavaju dokazati njegovu vjerodostojnost ili pak suprotno.

Naime, laneno platno veličine 4,3 puta 1,1 metar ima otisak čovjeka s prednje i stražnje strane, a vjeruje se da je nastao prije 2000 godina.

Najnovija studija brazilskog 3D dizajnera i istraživača, Cicera Moraesa, inače stručnjak za rekonstrukciju povijesnih lica, govori da platno nije ništa više od "remek-djela kršćanske umjetnosti".

U dokazivanju te svoje tvrdnje Moraes je koristio softver za digitalno modeliranje kako bi ispitao što se događa kad tkanina prekriva ljudsko tijelo a što ako se radi o niskoj, ravnoj skulpturi točnije reljefu.

Rezultati, objavljeni u časopisu Archaeometry, pokazuju da je prepoznatljiv uzorak platna mogao nastati samo prekrivanjem skulpture.

"Slika na platnu više je u skladu s umjetničkim prikazom niskog reljefa nego s izravnim otiskom stvarnog ljudskog tijela", rekao je Moraes.

Kako bi se razumjelo kako je mogla nastati slika na Torinskom platnu, Moraes je napravio dvije digitalne 3D skulpture. Prva je prikazivala cijelo ljudsko tijelo, dok je druga bila vrsta ravne skulpture tačnije reljef.

Koristeći razne alate za 3D simulaciju digitalno je prenio tkaninu preko jedne i druge skulpture i izmjerio gdje se tkanina dodiruje s materijalom. Moraes je zatim je usporedio slike ostavljene na virtualnoj tkanini sa slikama Torinskog platna snimljenim 1931. godine.

To je otkrilo da je tkanina prebačena preko reljefne skulpture gotovo savršeno odgovarala Platnu. U međuvremenu, slika nastala prevlačenjem tkanine preko pravog čovjeka činila se širokom i iskrivljenom. Moraes kaže da je to zbog nečega što se naziva ‘efekt Agamemnonove maske‘ - nazvanog po neobično širokoj posmrtnoj maski pronađenoj u grobnici u Mikeni. Dodaje da kad se pokuša projicirati 3D površina poput ljudskog lica na ravninu poput komada tkanine, rezultat je izrazito iskrivljen.

Zato Moraes vjeruje da slike na Torinskom platnu nisu mogle nastati polaganjem preko Isusovog tijela. Za Live Science rekao da je slika na Torinskom platnu više u skladu s matricom niskog reljefa. Po njemu vjerovatnije je da je pokrov nastao kao umjetničko djelo tokom srednjovjekovnih pogrebnih običaja, a kasnije se smatrao pravom relikvijom.

No, ova studija kao i neke ranije kojima se pokušalo osporiti autentičnost Torinskog platna neće smanjiti broj onih koji upravo zbog Svetog platna pohode katedralu Svetog Ivana Krstitelja u Torinu.