Odluka Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da prihod od prodaje publikacije o Sarajevskoj Hagadi, kao i ulaznica za prostor u kojem se čuva ovaj vrijedni manuskript, donira narodu Palestine, izazvala je nekoliko reakcija – ne samo u Bosni i Hercegovini, već i među evropskim jevrejskim zvaničnicima.

Posebno se oglasio šef Konferencije evropskih rabina Pinchas Goldschmidt, koji je odluku nazvao "eksploatacijom jevrejske baštine" i poručio da bi trebalo pronaći "filantropa koji bi otkupio Hagadu i sačuvao njeno dostojanstvo". Reagirao je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je i ranije pokušavao osporiti pravo državnih institucija BiH da upravljaju ovom svjetskom kulturnom baštinom.

Povodom novih kontroverzi, Slobodna Bosna razgovarala je s Jakobom Fincijem, predsjednikom Jevrejske zajednice BiH, koji poručuje da je reakcija evropskih rabina ne samo pogrešna, već i duboko nerazumijevanje konteksta u kojem se Hagada nalazi i živi već više od 130 godina.

„Sarajevska Hagada nije važna samo za sarajevske Jevreje, već za sve građane Sarajeva i za ovaj grad, čije ime Hagada i nosi. Kada je nakon što je otkupljena otišla na analizu u Beč, nazvali su je Sarajevska Hagada jer je došla iz Sarajeva. I to ime s ponosom nosi već preko 150 godina“, rekao je Finci za Slobodnu Bosnu.

Rukopis koji je preživio sve ratove

Finci podsjeća na čudesan put koji je Sarajevska Hagada prešla – od Španije iz 14. vijeka, preko ratova, do stalnog boravišta u Zemaljskom muzeju BiH.

„Sarajevska Hagada je rijetko dobro sačuvan jevrejski manuskript iz 14. vijeka. Preživjela je inkviziciju, progon Jevreja iz Španije, Drugi svjetski rat – kada su je nacisti tražili – i rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. To nije mala stvar.“

„Na kraju, uz pomoć međunarodne zajednice, Jevrejske opštine i drugih jevrejskih organizacija, prikupljen je novac i izgrađena je posebna soba u Zemaljskom muzeju – s kontrolisanom temperaturom, vlagom i svim sigurnosnim mjerama – u kojoj se Hagada čuva.“

Kasnije se u projekt uključio i UNESCO, koji je pomogao rekonstrukciju i izdavanje novog faksimilnog izdanja Hagade.

„Zadnji put je sarajevski Rabic štampao 613 faksimilnih primjeraka još 2001. godine“, podsjeća Finci.

Muzej nije politička platforma

Govoreći o najavi da će prihod od Hagade biti uplaćen za pomoć Palestini, Finci izražava rezervu, ali i poziva na razumijevanje:

„Naravno da ovo što je muzej objavio – da će prihod od Hagade uputiti Palestincima, a da ne spominje ni Hamas ni 7. oktobar 2023. godine, kada je sukob izbio – djeluje prilično čudno. Jer to nije funkcija jedne kulturne institucije. Njena uloga je da čuva i prezentira kulturnu baštinu svih naroda Bosne i Hercegovine.“

Finci spominje i, po njemu, važan historijski kontekst: „Kada je Austrija osnovala Zemaljski muzej, on je nazvan Landesmuseum – i nije pripadao nijednom narodu, nego ovoj zemlji.“

On podsjeća da je i ranije bilo sporova oko vlasništva nad Hagadom.

„Prije 50 godina, kad je prvi put izašao reprint Hagade, došlo je do sudskog spora između sarajevske 'Svjetlosti' i beogradske 'Prosvete'. Odluka suda je bila jasna: Hagada pripada Bosni i Hercegovini. Ova zemlja je, u vrijeme Austro-Ugarske, osnovala institucije koje je čuvaju.“

Gdje su bile plate kada nije bilo Palestine?

Jakob Finci ne krije iznenađenje zbog iznenadne darežljivosti Zemaljskog muzeja:

„Godinama smo slušali kako muzej nema para, nema plata, ne može preživjeti. Sad odjednom imaju da nekome nešto doniraju. Ako Hagada ne donosi prihod – šta onda nude Palestincima? Ako donosi – zašto nisu tim sredstvima stabilizirali muzej koji godinama životari?“

„Čini mi se da ovaj potez muzeja Palestini neće mnogo pomoći, a imidžu Sarajeva i Bosne i Hercegovine će samo naštetiti. Stvaramo sliku o sebi da čak ni s onim što imamo ne znamo upravljati kako treba.“

Reakcije rabina su preuveličane

Na kraju razgovora za Slobodnu Bosnu, Finci se osvrće i na reakciju evropskih rabina, uključujući i ranije kontroverze s otkazivanjem Evropske rabinske konferencije u Sarajevu:

„Pokušajte da na internetu ukucate ‘Sarajevska Hagada’ – vidjet ćete 500 komentara koji su gori i ružniji od onoga što je rekao Goldschmidt.“

Podsjećamo, nakon otkazivanja rabinske konferencije ranije ove godine, Jakob Finci je za Slobodnu Bosnu podsjetio i na ružne komentare da neko želi „ukopavati rabine na jevrejskom groblju“ ili da se „zove Sarajevogas“.

(S. H.)