JASNA PORUKA PUTINU: Evropske sile i Ukrajina odgovorile na ruski plan za prekid vatre

Evropski protivprijedlog okrunio je sedmice intenzivne diplomatije pokrenute Putinovim susretom s Witkoffom. Nekoliko sati nakon što su se dvojica sastala u Kremlju, Trump je održao konferencijski poziv s odabranim evropskim liderima i Zelenskim kako bi ih obavijestio o prijedlogu.

  • Evropa

  • 10. Avg. 2025  

  • 0

Europske sile i Ukrajina odgovorile su na ruski plan za prekid vatre protivprijedlogom koji, prema dvojici evropskih zvaničnika upoznatih s pregovorima, treba poslužiti kao okvir za nadolazeće razgovore između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog lidera Vladimira Putina, piše Wall Street Journal.

Evropski su zvaničnici odbacili ruski prijedlog prema kojem bi prekid vatre bio uvjetovan predajom Moskvi dijelova Donjecke oblasti koje kontrolira ukrajinska strana. Prijedlog je predstavljen danas na sastanku s visokim američkim dužnosnicima u Engleskoj.

Vlade država Starog kontinenta, među kojima su one iz Velike Britanije, Njemačke i Francuske, kao i Ukrajine, brzo su reagirale na mirovni prijedlog koji je proizašao iz prošlosedmičnog susreta Putina s američkim posebnim izaslanikom Steveom Witkoffom u Kremlju. Nakon tih pregovora, Trump je pustio da bez ikakvih posljedica istekne ultimatum koji je sam odredio za uvođenje strožih sekundarnih sankcija Rusiji i pristao na summit s Putinom na Aljasci 15. augusta.

"Recipročno povlačenje"

Cilj evropskih lidera je postaviti zajedničku “crvenu liniju” zajedno s Ukrajinom, a koju se ne bi smjelo prijeći u bilo kakvim potencijalnim pregovorima s ruskom stranom. “O budućnosti Ukrajine ne može se odlučivati bez Ukrajinaca koji se već više od tri godine bore za svoju slobodu i sigurnost. Evropljani također nužno moraju biti dio rješenja jer se to tiče njihove sigurnosti”, objavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron na društvenim mrežama.

Kao preduvjet za bilo koji sljedeći korak u evropskom se prijedlogu navodi proglašenje prekida vatre. Također se navodi da bilo kakva razmjena teritorija može doći u obzir samo na recipročnim osnovama, što bi značilo da ako se Ukrajina povuče iz određenih regija, Rusija se mora povući iz drugih. “Ne možete započeti [mirovni] proces ustupanjem teritorija dok borbe još traju”, rekao je jedan evropski pregovarač.

Ključno je da evropski plan, koji je predstavljen potpredsjedniku SAD-a JD Vanceu, američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju, Trumpovim izaslanicima Keithu Kelloggu i Witkoffu, propisuje da svaki teritorijalni ustupak Kijeva mora biti zaštićen čvrstim sigurnosnim garancijama, uključujući potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u.

"Zamrzavanje" prve crte

Plan su sastavili i američkoj strani predstavili najpovjerljiviji saradnici evropskih lidera. Vance je fizički sudjelovao na sastanku, dok su ostali američki zvaničnici učestvovali putem videoveze. Prema nekoliko zvaničnika upoznatih s prijedlogom koji je Witkoff donio iz Moskve, Putin je izrazio spremnost na prekid vatre ako Ukrajina ruskoj strani preda otprilike jednu trećinu istočne Donjecke oblasti koju još kontrolira.

Prva crta fronta u tom bi slučaju bila “zamrznuta” na drugim područjima, poput Zaporoške i Hersonske oblasti, koje Rusija također želi anektirati. Nekoliko evropskih lidera reklo je da Putin na sastanku nije ponovio svoju raniju, tvrđu poziciju, a ta je da Ukrajina mora biti demilitarizirana, da treba smijeniti vladu te da Hersonska i Zaporoška oblast, čiji su glavni gradovi pod ukrajinskom kontrolom, moraju biti ustupljene Rusiji.

Putin je te dvije oblasti, zajedno s Luganskom i Donjeckom, formalno anektirao 2022. godine nakon “referenduma”, unoseći ih u ruski ustav kao sastavne dijelove Ruske Federacije, iako nad nekima od njih nema potpunu kontrolu. Neki evropski zvaničnici izjavili su u subotu da, ukoliko bi Ukrajina predala cijelu Donjecku oblast, Rusija bi onda morala povući svoje snage iz okupiranih dijelova Zaporožja i Hersona na jugu.

EU će nastaviti pomagati Ukrajini

Neočekivani Putinov plan koji je iz Moskve donio izaslanik Witkoff šokirao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji uopće nije pozvan na sastanak na Aljasci, kao i evropske lidere. Nakon subotnjeg razgovora s britanskim premijerom Keirom Starmerom, Zelenski je opisao plan kao “pokušaj da se sve svede na raspravu o nemogućem” te je istaknuo da Ukrajina neće predati svoju zemlju nikome.

Svaki sporazum koji Trump i Putin postignu na Aljasci neće imati značajnu vrijednost bez učestvovanja evropskih lidera, rekao je drugi visoki evropski zvaničnik. Visokopozicionirani saradnik jednog evropskog lidera izrazio je pak žaljenje što je Putin uspio izbjeći sankcije koje je Trump najavio, a koje bi ozbiljno naškodile ruskoj ratnoj privredi i umanjile njegovu sposobnost da eskalira invaziju na Ukrajinu. “Putin je pokazao koliko je ranjiv na američki pritisak, i Trump mora iskoristiti tu polugu”, rekao je zvaničnik.

Na sastanku s Vanceom, europski zvaničnici ponovili su da se o budućnosti Ukrajine ne može odlučivati bez Ukrajine. Bez obzira na ishod, Evropa će nastaviti pružati Ukrajini oružje i pomoć, rekao je jedan visoki europski zvaničnik. Rusija je u ofanzivi već više od dvije godine i u tom je razdoblju osvojila manje od jedan posto ukrajinskog teritorija, većinom u Donjeckoj oblasti, dok je izgubila stotine hiljada vojnika u žestokim borbama koje su obilježene brutalnim ratovanjem dronovima.

Putinova neočekivana prednost

Uvučena u borbe za gradove Pokrovsk i Časiv Jar od početka prošle godine, ruska vojska vjerovatno neće moći uskoro zauzeti snažno utvrđene aglomeracije Slovjanska i Kramatorska na sjeveru Donjecke oblasti, procjenjuju vojni analitičari.

Predaja ovog strateški važnog područja značila bi da Putin, koji je ranije prekršio više prekida vatre, dobiva neočekivanu prednost, a da pritom ništa ne daje zauzvrat, složila su se tri evropska zvaničnika iz tri različite zemlje uključene u pregovore.

Evropski protivprijedlog okrunio je sedmice intenzivne diplomatije pokrenute Putinovim susretom s Witkoffom. Nekoliko sati nakon što su se dvojica sastala u Kremlju, Trump je održao konferencijski poziv s odabranim evropskim liderima i Zelenskim kako bi ih obavijestio o prijedlogu.

Koji je Putinov stvarni plan?

Tokom tog razgovora sugerirao je da bi Rusija mogla pristati povući se iz južnih dijelova Zaporožja i Hersona u zamjenu za potpunu kontrolu nad Donjeckom. Međutim, Witkoff je sljedećeg dana povukao tu tvrdnju, sugerirajući da bi se Rusija mogla i povući i “zamrznuti” prvu crtu.

U petak su evropski zvaničnici odradili dodatni telefonski poziv s Witkoffom radi razjašnjenja rastuće konfuzije oko Putinovih stvarnih namjera. Tokom tog poziva Witkoff je jasno rekao da je jedina ponuda na stolu da se Ukrajina jednostrano povuče iz Donjecka u zamjenu za prekid vatre.

Vance, Rubio i Kellogg učestvovali su u nekim od tih razgovora. “Prijedlog je mnogo lošiji nego što je Trump naveo tokom poziva”, rekao je jedan europski zvaničnik. “To je samo davanje Putinu svega što želi u zamjenu ni za što”, dodao je drugi. Kada je Putinov pravi plan postao jasan, odmah su ga odbacili i Zelenski i evropski zvaničnici uključeni u pregovore.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...