Ukrajina je najsiromašnija zemlja u Europi. Ima BDP po stanovniku od 4.847 dolara i PPP (paritet kupovne moći) od 13.360 dolara. Ukrajinsko gospodarstvo podbacilo je nakon raspada Sovjetskog Saveza. Od ruske invazije 2022. godine, kritična infrastruktura je uništena, a gospodarski oporavak odvija se sporo.

Moldavija je druga najsiromašnija zemlja Europe. Njezin BDP po stanovniku iznosi 6.127 dolara, dok je PPP 15.310 dolara. Procjenjuje se da 33 % stanovništva živi ispod granice siromaštva. Također, ima jednu od najnižih neto mjesečnih plaća – oko 885 dolara.

Albanija je treća na listi. BDP po stanovniku iznosi 9.176 dolara, a PPP 18.210 dolara. Albanija je pretrpjela neke od najgorih gospodarskih kriza i građanskih nemira tijekom 90-ih godina. Posljedice su i danas vidljive – oko 17 % stanovništva živi ispod granice siromaštva.

Sjeverna Makedonija zauzima četvrto mjesto na listi najsiromašnijih zemalja Europe. Ima BDP po stanovniku od 8.751 dolar, dok joj je PPP 19.290 dolara. Zemlja nema prirodnih resursa, industriju visoke dodane vrijednosti ni konkurentno gospodarstvo. Mnogi obrazovani i talentirani ljudi emigrirali su zbog korupcije, neučinkovite uprave i pretjerane birokracije, što je sve usporavalo gospodarski rast.

Bosna i Hercegovina, i dalje je među najsiromašnijim zemljama Europe. Ima BDP po stanovniku od 9.260 dolara, dok je PPP 20.220 dolara. I dalje se osjete posljedice ratnih razaranja. Stopa nezaposlenosti među mladima iznosi čak 28 %, a 16 % građana živi u apsolutnom siromaštvu.

Bjelorusija se također smatra jednom od najsiromašnijih zemalja Europe. Iako je njezin BDP po stanovniku samo 7.674 dolara, PPP doseže 21.800 dolara. Državne kompanije, koje nisu konkurentne niti su se prilagodile suvremenim uvjetima, i dalje čine polovicu BDP-a. Privatni sektor ostaje slab i pod snažnim političkim ograničenjima.

Iako je BDP Srbije porastao za 50 % u posljednjih deset godina, zemlja se i dalje nalazi na sedmom mjestu po siromaštvu. BDP po stanovniku iznosi 12.240 dolara, dok je PPP 22.720 dolara. Srbija bilježi veliki odljev stanovništva u inozemstvo u potrazi za boljim prilikama. Birokracija, korupcija, nedostatak mogućnosti i niske plaće neki su od ključnih razloga.

Malo domaće tržište Crne Gore ograničava potencijal njezina gospodarstva, čineći je jednom od najsiromašnijih zemalja Europe, premda je po BDP-u i dalje ispred Srbije. BDP po stanovniku iznosi 12.661 dolar, dok je PPP 27.530 dolara. Prosječna neto plaća u Crnoj Gori iznosi oko 1.187 dolara, što je znatno ispod prosjeka Europske unije. Gospodarstvo je u velikoj mjeri ovisno o turizmu, s malim brojem sezonskih poslova izvan glavne turističke sezone.