Advokat Milorada Dodika Goran Bubić uložio je danas žalbu Sudu BiH osporavajući odluku Centralne izborne komisije BiH (CIK) kojom je 6. augusta Dodiku oduzet mandat predsjednika Republike Srpske.

Bubić tvrdi da je ova odluka, kao i cijeli postupak koji joj je prethodio, politički motivirana, te da se krivično pravo koristi kao sredstvo pritiska.

"Birači nisu ovce. Istina se nalazi u biračkoj kutiji, a svako djelovanje koje poništava volju građana i potkopava vladavinu prava treba osporiti svim raspoloživim pravnim sredstvima", izjavio je za Srnu.

Spor oko retroaktivnog datuma

U žalbi se posebno ističe prigovor zbog retroaktivnog određivanja prestanka mandata. CIK je, naime, odluku donio 6. augusta, ali je datum prestanka mandata postavljen na 12. juni. Bubić naglašava da je tokom 52 dana između ta dva datuma Dodik obavljao svoje ustavne funkcije – potpisivao zakone, izdavao ukaze i donosio odluke – te da osporavana odluka potpuno zanemaruje izvršnost sudske presude u korist pravosnažnosti, kršeći osnovne principe vladavine prava.

Sukob interesa člana CIK-a

Bubić navodi i da članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina nije smjela učestvovati u odlučivanju jer s Dodikom vodi privatni parnični spor. Radi se o procesu pred Osnovnim sudom u Sokocu, u kojem je prvostepeno odbijena njena tužba, ali je podnesena žalba. Advokat smatra da ovakva situacija jasno dovodi u pitanje nepristrasnost, jer je riječ o osobnom sukobu nastalom mimo volje Dodika.

Politički kontekst i uloga Schmidta

U žalbi se tvrdi i da je pristrasnost vidljiva i u djelovanju Christiana Schmidta, kojeg RS i pojedine zemlje ne priznaju kao visokog predstavnika. Bubić citira Schmidtovu izjavu iz Beča, kojom je, po njegovom mišljenju, pokazao ličnu netrpeljivost prema Dodiku, te dodaje da se sve uklapa u širi politički obračun.

Dalje se navodi da je odluka CIK-a u suprotnosti s Ustavom RS-a, koji jasno propisuje da mandat predsjedniku može prestati samo ostavkom ili opozivom. Po Bubiću, osporeni akt uvodi novi, neustavni način prestanka mandata.

Bubić zaključuje da se u ovom slučaju krivično pravo i odluka CIK-a koriste za političke ciljeve, potkopavajući volju većinske izborne baze i slobodu građana.
"Nije ni moralno ni zakonito zamjenjivati volju naroda nametnutim odlukama koje služe interesima stranih centara moći, a nemaju uporište u pravnom poretku BiH", stoji u žalbi.