Holesterol je dugo bio nepravedno prikazivan kao glavni krivac za srčane bolesti, ali nova istraživanja pokazuju da priča nije tako jednostavna.

Velike ekološke analize, koje su obuhvatile podatke iz oko 192 zemlje, otkrivaju zanimljiv paradoks: zemlje sa višim prosječnim nivoima holesterola često imaju i duže očekivano trajanje života, piše u studiji BMJ, „Cholesterol and longevity: ecological analysis of global data”.

Ovi podaci ne znače da visok holesterol automatski čini ljude zdravijima ili da ljekari ne treba da tretiraju rizične nivoe kod pojedinaca. Umjesto toga, naučnici ukazuju da holesterol ima složenu ulogu u zdravlju i da njegov efekat zavisi od mnogo faktora: starosti, metaboličkog zdravlja, životnog stila i ukupnog prisustva bolesti u populaciji.

Holesterol je zapravo ključna supstanca za naše tijelo. On je neophodan za izgradnju ćelijskih membrana, sintezu hormona poput testosterona i estrogena, proizvodnju vitamina D i žučnih kiselina koje pomažu varenju masti. Bez njega, mnogi životno važni procesi ne bi mogli da funkcionišu.

Strah od holesterola potekao je iz studija koje povezuju visoke nivoe LDL („lošeg” holesterola) sa aterosklerozom i srčanim udarima. Nivo holesterola u populaciji, međutim, ne odražava nužno individualni rizik: faktori kao što su upalne bolesti, genetika, fizička aktivnost, ishrana bogata biljnim vlaknima i omega-3 masnim kiselinama, značajno utiču na to kako tijelo koristi holesterol.

Bolji imunitet
Još jedna činjenica iz ekoloških analiza prikazuje da u nekim zemljama sa visokim holesterolom, kao što su Švajcarska ili Švedska, smrtnost od srčanih bolesti je relativno niska. To se pripisuje zdravijem životnom stilu, boljem pristupu medicinskoj njezi i pravilnoj ishrani koja balansira unos zasićenih masti.

Osim toga, stariji ljudi sa umjerenim ili čak višim nivoima holesterola često pokazuju bolje zdravstveno stanje i nižu stopu smrtnosti od infekcija i drugih hroničnih bolesti. Holesterol pomaže imunom sistemu i funkcioniše kao antioksidans u određenim okolnostima, što dodatno objašnjava zašto on nije uvijek „neprijatelj”.

Zaključak je jasan: holesterol ne treba demonizovati, jer se ne može posmatrati „crno-bijelo”. On je vitalan za život, a njegov efekat na zdravlje zavisi od ukupnog konteksta: starosti, genetskih predispozicija, ishrane, fizičke aktivnosti i drugih faktora rizika, zaključuje se u studiji.