Nova krstareća raketa nazvana Flamingo (Plamenac), koja navodno ima domet od 3.000 kilometara, pojavila se u Ukrajini i navodno je već korištena za napade na ciljeve u Rusiji. Oružje s takvim dometom, o kojem se u Ukrajini nagađa već neko vrijeme, omogućilo bi joj da ugrozi ciljeve daleko izvan dometa drugih raketa poznatih u njenom arsenalu. Fotoreporter Associated Pressa Efrem Lukatsky prvi je otkrio postojanje Flaminga u objavi na Facebooku. Uz priloženu fotografiju i tvrdnju o dometu, naveo je da je raketa u serijskoj proizvodnji preko ukrajinske kompanije nazvane Fire Point, piše Dnevno.hr.

Portal Ukrajinska Pravda objavio je dva videosnimka lansiranja Flaminga s tračnica montiranih na dvije dvoosovinske prikolice. Vidi se da se rakete naglo penju odmah nakon lansiranja. Videosnimak također navodno prikazuje njihovu upotrebu u stvarnom napadu na Rusiju. Izvještaj Ukrajinske Pravde navodi da bojeva glava rakete teži oko 1.150 kilograma, iako nije naveden izvor te informacije. Ostali detalji o Flamingu, uključujući način navođenja prema cilju, za sada su skromni. Ukrajinske vlasti još nisu službeno potvrdile nijednu specifikaciju rakete. Ukrajinski ministar odbrane Denys Shmyhal izjavio je danas da će više informacija biti objavljeno "kada za to dođe pravi trenutak".

Zanimljivo je da je Flamingo vrlo sličan, ako ne i identičan dizajnu krstareće rakete FP-5, koju je ranije predstavila kompanija Milanion sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ta kompanija je ranije opskrbljivala ukrajinske oružane snage. Nije poznato označava li "FP" u FP-5 naziv Fire Point. Milanion tvrdi da FP-5 također ima domet od 3.000 kilometara. Prema tehničkoj dokumentaciji na web-stranici kompanije, maksimalna brzina iznosi 950 km/h, a krstareća brzina između 850 i 900 km/h.

"Plamenac" može ugroziti Moskvu i Sankt Peterburg

Raketa FP-5 je znatnih dimenzija, s rasponom krila od 6 metara, maksimalnom uzletnom težinom od 6.000 kilograma i bojevom glavom teškom 1.000 kilograma, prema podacima iz tehničke dokumentacije. Priložen je i prikaz rakete pripremljene za lansiranje s dvoosovinske prikolice. Što se tiče navođenja, Milanion navodi da FP-5 koristi kombinaciju metoda, uključujući različite vrste satelitske navigacije, i da je dizajnirana da bude otporna na elektronsko ratovanje. Najvjerovatnije koristi i inercijski navigacijski sistem.

Treba naglasiti da tačan odnos između FP-5 i Flaminga nije poznat, te da se tehničke specifikacije i sposobnosti ukrajinske rakete mogu razlikovati. Bilo kako bilo, nova krstareća raketa s dometom od 3.000 kilometara može ugroziti cijelu centralnu Rusiju, uključujući Moskvu i Sankt Peterburg, pa čak i dijelove Sibira, piše The War Zone.

Flamingo nije prvi ukrajinski pokušaj razvoja zemaljski lansirane krstareće rakete. Tu je i kopnena verzija rakete Neptun, koja je izvorno namijenjena za borbu protiv brodova, a u operativnoj upotrebi je od 2023. Ukrajinski zvaničnik rekao je ranije da ta podzvučna raketa može imati domet do 360 kilometara. Ukrajina je također dobila Storm Shadow i SCALP-EG rakete iz Velike Britanije i Francuske, te ATACMS balističke projektile kratkog dometa iz SAD-a, ali nijedno od tih oružja nema domet uporediv s Flamingom.

Najrazornije ukrajinsko oružje

Najdalekometnija poznata balistička raketa koju Ukrajina razvija je Hrim-2, koja ima domet od 280 do 500 kilometara, što je više u rangu ruskog Iskandera-M nego strateškog oružja. S bojevom glavom od 1.150 kilograma, Flamingo bi bio najrazornije oružje tog tipa koje Ukrajina posjeduje, omogućujući ne samo domet, već i značajan nivo uništenja duboko unutar Rusije. Konvencionalni dizajn Flaminga, pogonjen mlaznim motorom, nudi prednosti u brzini i prodoru, posebno u poređenju s lakim avionima ili improviziranim dronovima koje Ukrajina često koristi za napade na velike udaljenosti.

Po dometu, Flamingo se može uporediti s ruskom raketom Kalibr, koja se lansira s brodova i podmornica, ima domet od 1.500–2.500 kilometara, te bojevu glavu od oko 450 kilograma. Rusija također koristi zemaljski lansirane krstareće rakete kao što je 9M728 iz sistema Iskander, čiji domet prema službenim ruskim podacima ne prelazi 500 kilometara, u skladu sa (sada već ukinutim) INF sporazumom iz 1987.

Jednako važno za Ukrajinu kao i sam domet jeste i mogućnost masovne proizvodnje Flaminga po niskoj cijeni, što je i jedna od prednosti koje Milanion navodi za FP-5. Salve raketa Flamingo predstavljale bi ozbiljan izazov za rusku protivzračnu odbranu, koja se već muči s manje sofisticiranim napadima. Kombinacija dronova i krstarećih raketa, uz moguće korištenje mamaca, dodatno bi otežala odbranu za Rusiju. Iako Flamingo nije imun na presretanja, posebno zbog podzvučne brzine i vidljivog dizajna, brojnost bi mogla prevagnuti.

Tajming otkrivanja rakete nije slučajan

Još jedna prednost je što, za razliku od oružja doniranog sa Zapada, Ukrajina ima punu slobodu korištenja Flaminga protiv bilo kojih ciljeva u Rusiji – uključujući strateške zračne baze, energetska postrojenja i logistička čvorišta. Nije slučajno što je postojanje Flaminga otkriveno upravo nakon susreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci.

Facebook objava Lukatskog pojavila se tik prije razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Pojava Flaminga pokazuje da Ukrajina i dalje može razvijati nova i sve razornija oružja, te prijetiti sve dublje u ruski teritorij. To je i poruka Kremlju da, ako Ukrajina poveća proizvodnju, može uzvratiti na sličan način kao što to Rusija čini gradovima diljem Ukrajine.

Hoće li Flamingo ispuniti svoj očiti potencijal, tek će se vidjeti. Osim usavršavanja tehnologije, mnogo će zavisiti i o tome koliko ovih projektila ukrajinska industrija može proizvesti. U najmanju ruku, pojava ove krstareće rakete još jednom potvrđuje ukrajinsku domišljatost u razvijanju novih i inovativnih oružja za suprotstavljanje ruskoj invaziji.