Kratka vožnja od mediteranske obale vodi do planinskih odmarališta srednje nadmorske visine u blizini Sarajeva, koja su tradicionalno ovisila o zimskim sportovima, ali se polako i postepeno preusmjeravaju kako bi privukla turiste i tokom ljeta.

Uprkos notorno lošem vođenju evidencije u Bosni, turistički zvaničnici u ovoj planinskoj balkanskoj zemlji sa 3,3 miliona stanovnika kažu da se nazire jasan trend, piše američka novinska agencija Associated Press (AP).

"Prije smo se oslanjali na snijeg, ali ne može se pobjeći od činjenice da snijeg sada vjerovatno pada i zadržava se na visinama iznad 2.500 metara, a naše planine jednostavno nisu toliko visoke", rekao je Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Sarajeva.

Fazlagić smatra da bi proširenjem ljetne ponude planinska odmarališta mogla privući turiste koji žele izbjeći nesnosne vrućine i visoke troškove tradicionalnih ljetovanja na obali Jadrana u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Dodao je da je povećanje privlačnosti područja tokom cijele godine "budućnost turizma", ali je priznao da je to dugoročna strategija.

Godine 2017., nakon nekoliko zima sa malo snijega, planine Jahorina i Bjelašnica kod Sarajeva počele su širiti svoju ljetnu ponudu. Ove planine, koje su ugostile Zimske olimpijske igre 1984. godine, imaju visine od 1.906 metara i 2.067 metara.

Ski-liftovi sada rade tokom cijele godine radi panoramskih pogleda, a stalno se dodaju nove staze i ture za planinarenje, vožnju bicikala i ATV vozila.

"Vrijeme je ovdje fantastično — uopšte nije vruće", rekao je Duško Kurtović, posjetilac iz bosanskog grada Doboja, dok je prošle sedmice šetao tokom kratkog odmora na Jahorini.

Poput drugih posjetilaca koji istražuju šumske staze i voze se ski-liftovima oko Sarajeva, Kurtović je bio odjeven za ugodno ljetno vrijeme. Temperature ovdje obično ostaju između 24 i 30 stepeni Celzijusa.

Vrijeme predstavlja dobrodošlu promjenu za turiste, dok su obalne regije u Srednjoj i Istočnoj Evropi posljednjih godina doživljavale sve češće i duže toplotne valove, sa dnevnim temperaturama koje su nerijetko dostizale 40 stepeni Celzijusa.

Vasilije Knežević, koji vodi ture četverociklima do najviših vrhova Jahorine, istakao je da je sezona skijanja bila "tmurna" zbog nedostatka snijega, ali da "imaju fantastično ljeto do sada".

Posao možda raste u planinama oko Sarajeva, ali je i dalje znatno manje isplativ nego na obali u susjednoj Hrvatskoj, gdje turizam čini i do 20% bruto domaćeg proizvoda zemlje.

Samo pet sati vožnje od Sarajeva, drevni grad Dubrovnik suočava se s prevelikim brojem turista. Za razliku od svojih bosanskih kolega koji nastoje povećati broj posjetilaca, turističke vlasti Dubrovnika fokusirane su na upravljanje gužvama, ograničavajući broj turista s kruzera u gradu na 4.000 u bilo kojem trenutku tokom dana i ograničavajući saobraćaj oko Starog grada samo na vozila sa lokalnim dozvolama.

Uprkos ovim ograničenjima i ekstremnim ljetnim vrućinama, Dubrovnik je zabilježio skoro dva miliona noćenja u prvih sedam mjeseci 2025. godine, gotovo dvostruko više nego cijela sarajevska regija.

Dok klimatske promjene guraju Bosnu i Hrvatsku ka različitim turističkim strategijama, obje zemlje dijele isti cilj: da "produže sezonu" i postanu "turistička destinacija tokom cijele godine", kako je to rekla Aida Hodžić iz Turističke zajednice Dubrovnika.