U Bosni i Hercegovini, u periodu od samo dvije godine, ubijeno je čak 35 žena! Iza ove poražavajuće brojke kriju se tragične sudbine, tihe patnje i životi prekinuti nasiljem koje društvo nije na vrijeme prepoznalo, niti spriječilo.

Najveći broj ubistava, njih 31, dogodilo se na području Federacije BiH, dok su četiri žene ubijene u Republici Srpskoj. Ove podatke objavila je Agencija za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, koja djeluje pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice. Podaci su prikupljeni od nadležnih tužilaštava i obuhvataju period 2023. i 2024. godine.

Ono što ove brojke čini još potresnijim jeste činjenica da ne predstavljaju samo statistiku. One su odraz sistemskog neuspjeha da zaštiti najranjivije. Iza svakog broja stoji jedna žena. Jedan život. Jedna priča. Priča o ignorisanim upozorenjima, institucionalnim propustima i društvenim ćutanjem pred nasiljem koje se tiho širi, dok ne bude prekasno. Svaka od ovih žena imala je ime, lice, porodicu i život koji je mogao biti spašen.

Prema navodima iz Agencije, u 22 predmeta su donesene presude ili su predmeti završeni na drugi način (najčešće obustava postupka zbog smrti počinioca) dok je, zaključno sa 1. majem 2025.godine, još 13 predmeta bilo u postupku pred pravosudnim institucijama.

Najveći broj predmeta registrovan je u Kantonalnom tužilaštvu Tuzlanskog kantona i Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo, gdje je zabilježeno po osam slučajeva. S druge strane, šest tužilaštava tokom navedenog perioda nisu imala nijedan predmet ubistva žena. To su Tužilaštvo Brčko distrikta BiH, Kantonalna tužilaštva Bosansko-podrinjskog i Posavskog kantona, te Okružna javna tužilaštva Banjaluka, Istočno Sarajevo i Trebinje.

Posebno zabrinjava podatak da je u najmanje 17 slučajeva žrtva bila u partnerskom odnosu s počiniocem. Od toga je 11 žena ubijeno je kao supruge, četiri kao nevjenčane partnerke. Takođe su ubijene tri majke, dvije djevojke, te po jedna baka, punica i rodica. U 11 slučajeva nije postojala nikakva rodbinska ili porodična veza između žrtve i počinioca, dok za jedan slučaj priroda odnosa još uvijek nije poznata.

Ubistva žena nastavila su se i u tekućoj 2025. godini kada je Emir Selimović ubio suprugu Inelu i 13-godišnjeg sina u Kalesiji. Ubica se nekoliko dana krio u jednom mjestu kod Prnjavora, a uhapšen je kada su ga primjetili mještani. 

Nedavno je protiv Selimovića podignuta optužnica kojom se tereti da je suprugu i sina udavio na spavanju.

U poređenju s prethodnim dvogodišnjim periodom, od 2021. do 2022. godine, kada je zabilježeno 16 ubistava žena, porast na 35 slučajeva u periodu 2023–2024. godine predstavlja šokantan skok. To nije samo statistički rast, to je udvostručeni broj izgubljenih života.

U BiH su žrtve femicida najčešće žene koje su trpjele dugogodišnje porodično ili partnersko nasilje. Femicid je nedavno prepoznat kao posebno krivično djelo u Federaciji BiH, što bi trebalo omogućiti strožije kazne za počinioce. U Krivičnom zakonu RS femicid ne postoji kao posebno krivično djelo.

Nakon ubistva Nizame Hećimović u Gradačcu, koje je potreslo javnost, Vlada RS je najavila da će ga uvrstiti u novu verziju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u RS. Međutim,  iako je bio u formi Nacrta, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama nije prošao u dalje procedure.