Na osnovu procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, a na osnovu procjena hrvatskih zajednica u nekim od tih država, procjenjuje se da oko 3.200.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta.

Tradicionalno, Hrvatska je zemlja iseljavanja, a Hrvati su napuštali domovinu u nekoliko razdoblja: od 1880-ih do Prvog svjetskog rata u Sjedinjene Američke Države, Latinsku Ameriku, Južnu Afriku, Australiju i Novi Zeland; od 1918. do Drugog svjetskog rata u Njemačku, Francusku i Belgiju; na kraju i neposredno poslije Drugog svjetskog rata u Argentinu i druge zemlje u Latinskoj i Sjevernoj Americi; nakon 1965. godine u Zapadnu Evropu, Australiju, Novi Zeland i Kanadu i nakon 1990-ih u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Kanadu, SAD, Australiju i Novi Zeland.

Na osnovu procjena pojedinih država diljem svijeta, broj Hrvata i njihovih potomaka je sljedeći: SAD oko 1.200.000, Njemačka oko 500.000, Argentina oko 300.000, Australija i Kanada po oko 250.000, Čile oko 200.000, Peru oko 196.000, Novi Zeland oko 100.000, Austrija oko 90.000, Brazil i Švicarska po oko 80.000, Italija oko 60.000, Francuska i Švedska po oko 40.000, Paragvaj oko 27.000, Irska oko 20.000, Holandija oko 10.000, Južna Afrika oko 8.000, Belgija oko 7.000, itd.

Hrvatica iz Hrtkovaca (Foto: Vlado Kos / CROPIX)

Nagli pad broja Hrvata u Srbiji

Dakle, Hrvati žive posvuda u svijetu, ali od 30-ak država gdje su se raširili, najsiromašniji su u Srbiji! Hrvati su nacionalna manjina u Republici Srbiji, ali su kao zajednica takvim priznati tek od 2005. godine.

Ukupan broj Hrvata je iznosio 57.900 i čine 0,81 % stanovništva Srbije, prema popisu iz 2011. godine, dok je prema zadnjem popisu iz 2022. njihov broj pao na 39.107 Hrvata, a prema popisu iz 1961., naprimjer, u Srbiji je živjelo 196.409 Hrvata.

Najviše ih je u Vojvodini gdje su četvrta etnička skupina po brojnosti, a druga regija gdje su Hrvati brojniji je beogradska regija, čime su 2011. bili peta etnička skupina po brojnosti. Oko dvije trećine današnjih Hrvata u Vojvodini su bunjevačkog ili šokačkog porijekla.

Mještani susjednog sela Jarak s nelagodom gledaju čovjeka koji je došao na skup Vojislava Šešelja (Foto: Vlado Kos / CROPIX)

Više od 460.000 ljudi se nije izjasnilo o nacionalnosti

Najveći broj Hrvata bunjevačkog porijekla živi u selima u okolini Subotice (Bikovo, Gornji Tavankut, Donji Tavankut, Đurđin, Mala Bosna i Stari Žednik), dok Hrvati šokačkog porijekla uglavnom žive u Sonti, Apatinu, Bačkom Bregu i Bačkom Monoštru.

Prema podacima iz 1851., na teritoriju Srpskog vojvodstva i Tamiškog banata, kratkotrajne pokrajine Austrijskog carstva koja je postojala na području današnje Vojvodine između 1849. i 1860. godine, živjelo je 62.936 Bunjevaca i Šokaca i 2.860 Hrvata.

Broj Hrvata u Srbiji znatno se smanjio od Drugog svjetskog rata. Tokom velikosrpske agresije 1990-ih, ubijeno ih je 25, a prognano 35-40 hiljada. Zanimljivo je da se prema popisu iz 2022. čak oko 8 posto građana Srbije, njih više od 460.000, nije izjasnilo o nacionalnosti ili je taj podatak ostao popisivačima nepoznat.

Tomislav Žigmanov (Foto: CROPIX)

Žigmanov smatra da su zatajili da su Hrvati

"Posve je opravdana i utemeljena vjera da u tom društvenom stratumu postoji znatan broj onih koji su u etničkom smislu pripadnici hrvatskog naroda, ali su to, iz straha, nesigurnosti ili nelagode, zatajili tokom popisa", rekao je čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i tada ministar u srbijanskoj vladi Tomislav Žigmanov nakon objave rezultata zadnjeg popisa.

Poslovni čovjek Stanko Krstin rođen je u Odžacima u Vojvodini, a već dugo živi u Novom Sadu, gdje ima vlastitu firmu. Međutim, u posljednjih deset godina više puta su ga napadali nacionalisti, nazivajući ga "ustašom" i govoreći mu da bi trebao napustiti Srbiju, jer je "hrvatski obavještajac".

"Moj problem je specifičan. Mislim da je to organizovani kriminal i, kako bi sakrili što se u biti događa, pronašli su neke ljude koji su sve svalili na nacionalizam. A sada je to izazvalo probleme u mojoj porodici, komšije nas gledaju drugačije. Najveći problem je što država nije reagovala, posebno tužilaštvo", izjavio je svojevremeno Stanko Krstin za Deutsche Welle.

Jasna Vojnić (Foto: Vlado Kos / CROPIX)

Glavni problem je finansiranje zajednice

Glavni problem Hrvata u Srbiji je finansiranje i nepostojanje zajamčenih mandata, rečeno je 2023. na sastanku članova Odbora za hrvatsku nacionalnu manjinu, koji okuplja predstavnike Hrvata iz 12 zemalja u okruženju, a jedan je od četiri koji čine Savjet Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Na osnovu razgovora i razmjene iskustava s Hrvatima iz drugih zemalja, Jasna Vojnić je tada uporedila status Hrvata u našoj zemlji sa statusom koji imaju u drugim zemljama: "Imamo prednost što imamo krovnu instituciju, što smo priznati, što imamo status nacionalne manjine, a postoje zemlje u kojima Hrvati nemaju taj status."

"Najveća razlika između nas i Hrvata u drugim zemljama je finansiranje, koliko zemalja ima razvijene politike prema nacionalnim manjinama, te koliko se novca izdvaja za finansiranje krovnih institucija."

Hrtkovci (Foto: Vlado Kos / CROPIX)

Protjerivanje hrvatskih državljana iz Srbije

"Usporedbe radi, za Hrvatsko nacionalno vijeće se izdvaja oko 180.000 eura iz državnog, pokrajinskog i lokalnih budžeta, a sada smo čuli da je isto i za Hrvate Gradišća u Austriji, da se izdvaja 1,7 miliona eura, a u Rumuniji milion. Mnogo veća sredstva se izdvajaju mnogo manjim zajednicama", utvrdila je Vojnić i naglasila:

"Ono što je također specifično za Hrvate u Srbiji jest to što ne sudjeluju u procesu donošenja odluka, nemaju te zajamčene mandate, kao što je to regulisano u drugim zemljama."

"Sada imamo ministra u vladi, ali to nije posljedica poštivanja bilateralnog sporazuma između dviju država, već smo to postigli svojim trudom", objasnila je.

Hrvatski ambasador u Srbiji Hido Biščević je proljetos potvrdio da je u tri dana troje hrvatskih državljana protjerano iz Srbije, a među njima je i dugogodišnji voditelj predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Beogradu.

Hido Biščević (Foto: Pedja Milosavljevic / CROPIX)

Označeni kao sigurnosna prijetnja Srbiji

Ovakav razvoj događaja izaziva ozbiljnu zabrinutost, osobito s obzirom na to da je riječ o službenom predstavniku institucije Republike Hrvatske, upozorio je tada Biščević i istaknuo kako "oni nisu jedini". "U posljednja tri mjeseca imali smo desetak sličnih slučajeva, a ta učestalost posebno zabrinjava", poručio je hrvatski diplomat.

Svi protjerani hrvatski državljani, dodaje, formalno su označeni kao sigurnosna prijetnja Srbiji, ali u praksi, kaže, to često nije jasno obrazloženo. "Protjeruju ih na godinu dana, ali nije jasno što se tačno mijenja nakon tog roka", napomenuo je ambasador.

Također je naglasio kako se može primijetiti da su neki od njih izražavali podršku studentskim protestima u Srbiji putem društvenih mreža. Posebno čudnim smatra što su svi zabilježeni slučajevi protjerivanja usmjereni upravo protiv hrvatskih državljana, zaključio je Biščević.