San je osnovni biološki proces i ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti. Nedavna studija objavljena u časopisu Health Data Science pokazuje da loši obrasci spavanja mogu biti povezani sa čak 172 različite bolesti.

Među njima su ozbiljna stanja poput Parkinsonove bolesti, demencije, dijabetesa tipa 2, primarne hipertenzije i akutne bubrežne insuficijencije.

Više od 88.000 ispitanika

Istraživanje je obuhvatilo analizu medicinskih podataka više od 88.000 odraslih osoba iz baze podataka UK Biobank. Tokom sedam godina praćenja, naučnici su povezali neredovne obrasce spavanja — uključujući nepravilno vrijeme spavanja i poremećaje u cirkadijalnom ritmu — sa povećanim rizikom od brojnih bolesti.

Zabrinjavajuće je što je kod 42 od ukupno 172 bolesti rizik bio najmanje dvostruko veći. Među njima su:

• fizička slabost povezana sa starenjem,

• gangrena,

• fibroza,

• ciroza jetre.

Za čak 92 bolesti uočen je porast rizika od preko 20%, a tu spadaju:

• demencija,

• primarna hipertenzija (visok krvni pritisak),

• Parkinsonova bolest,

• dijabetes tip 2,

• akutna bubrežna insuficijencija.

San – ključni, ali potcijenjeni faktor zdravlja

Koautor studije dr. Qing Chen sa Vojnomedicinskog univerziteta u Kini istakao je za Medical News Today da su i ritam spavanja i njegovo trajanje ključni za zdravlje:

"Do sada nismo u potpunosti razumjeli kako san doprinosi zdravlju. Redovnost spavanja može imati presudan uticaj na pojavu bolesti, čak i kada je ukupno trajanje sna adekvatno."

Iako studija pokazuje snažnu povezanost između lošeg sna i bolesti, stručnjaci naglašavaju da povezanost ne znači i uzročnost.

Dr. Matthew Scharf sa Medicinskog fakulteta u New Jerseyju, koji nije učestvovao u istraživanju, ocijenio je da su rezultati značajni, ali da treba oprezno interpretirati:

"Studija ima snagu zbog velikog uzorka i objektivnih podataka, ali ne dokazuje uzrok. Ipak, sve je jasnije da poboljšanje navika spavanja može imati pozitivan uticaj na zdravlje."

On smatra da bi naredni koraci u istraživanju trebalo da ispitaju kako ciljane intervencije mogu poboljšati ishode kod konkretnih bolesti. Na primjer, da li bi redovan raspored spavanja mogao pomoći pacijentima sa Parkinsonovom bolešću?

Ritam važniji od trajanja

Neurolog dr. Daniel Truong iz Kalifornije posebno ističe važnost ritma spavanja:

"Bio sam iznenađen koliko su se redovnost i ritam sna pokazali važnijim od samog trajanja sna. To znači da dosljedna rutina spavanja može donijeti veće zdravstvene koristi nego fokusiranje samo na broj sati sna."

Dodaje da, za razliku od genetskih faktora ili starenja, obrasci spavanja predstavljaju ponašanje koje je moguće promijeniti.

"San nije pasivno stanje već vitalan proces koji utiče na imunološki, endokrini, kardiovaskularni i nervni sistem."

Zdrav san – temelj preventivne medicine

Dr. Katie S. McCullar sa Harvard Medicinske škole ističe da se ovaj rad uklapa u sve veći broj dokaza koji pokazuju da je kvalitetan san temelj opšteg zdravlja:

"Neadekvatan san rijetko dolazi sam – često je indikator ili faktor pogoršanja hroničnih stanja. Ovi rezultati podvlače koliko je važno u kliničku praksu i javno zdravlje integrisati zdravlje sna."

Ona zaključuje da bi se san trebao tretirati kao jednako važna komponenta zdravlja kao ishrana i fizička aktivnost:

"Nastavak istraživanja pomoći će nam da bolje razumijemo mehanizme i razvijemo efikasne intervencije za prevenciju i liječenje različitih bolesti."