Naučnici su analizirali podatke gotovo pola miliona ljudi iz baze UK Biobank kako bi istražili kako trajanje sna utiče na starenje različitih organa. Koristili su posebne “biološke satove starenja”, odnosno kompjuterske modele koji procjenjuju koliko brzo stare ćelije i tkiva u odnosu na hronološku dob osobe.

San utiče na gotovo cijeli organizam

Za razliku od ranijih istraživanja koja su uglavnom proučavala povezanost sna i starenja mozga, ovo istraživanje pokazalo je da san može biti povezan sa starenjem gotovo svih organa.
Učesnici koji su spavali manje od šest sati ili više od osam sati dnevno pokazivali su znakove ubrzanog biološkog starenja u poređenju s osobama koje su spavale između 6,4 i 7,8 sati dnevno.

Autori istraživanja naglašavaju da to ne znači da trajanje sna samo po sebi direktno uzrokuje starenje organa, ali rezultati sugerišu da nepravilne navike spavanja mogu imati negativan uticaj na cjelokupno zdravlje.

Zašto premalo sna šteti organizmu?

Stručnjaci objašnjavaju da nedostatak sna može poremetiti rad imunološkog sistema i povećati upalne procese u tijelu. Također, otežava regeneraciju tkiva, remeti regulaciju šećera u krvi i narušava energetsku ravnotežu organizma.

Osim toga, hronični manjak sna povećava aktivnost simpatičkog nervnog sistema, što dugoročno može ubrzati starenje ćelija i povećati rizik od brojnih bolesti.

I previše sna može biti znak problema

Iako mnogi vjeruju da više sna uvijek znači bolje zdravlje, stručnjaci upozoravaju da i predugo spavanje može biti povezano s negativnim zdravstvenim ishodima.

Naime, osobe koje spavaju duže od osam sati često imaju skrivene ili već postojeće zdravstvene probleme koji mogu doprinijeti ubrzanom starenju organizma. Duži san zato može biti posljedica bolesti, a ne nužno njihov uzrok.

Povezanost sna i hroničnih bolesti

Istraživanje je pokazalo da premalo sna može biti povezano s većim rizikom od:

• depresije i anksioznosti
• pretilosti
• dijabetesa tipa 2
• visokog krvnog pritiska
• ishemijske bolesti srca
• srčanih aritmija.

Stručnjaci navode da osobe koje hronično ne spavaju dovoljno često imaju povišene nivoe kortizola, šećera u krvi i krvnog pritiska, što dugoročno negativno utiče na zdravlje.

S druge strane, i premalo i previše sna povezani su s bolestima poput:

• astme
• hronične opstruktivne plućne bolesti (HOPB)
• gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB)
• gastritisa i drugih probavnih smetnji.

Koliko sna je zapravo potrebno?

Prema preporukama američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), odrasle osobe između 18 i 60 godina trebale bi spavati najmanje sedam sati tokom noći.

Osobama između 61 i 64 godine preporučuje se između sedam i devet sati sna, dok osobe starije od 65 godina uglavnom trebaju između sedam i osam sati sna dnevno.

San i mentalno zdravlje u starijoj dobi

Naučnici su dodatno istraživali povezanost sna i depresije u starijoj dobi. Rezultati sugerišu da premalo sna može direktno povećati rizik od depresije kod starijih osoba, dok previše sna može uticati na depresiju kroz promjene povezane sa starenjem mozga i masnog tkiva.

Iako još nije moguće sa sigurnošću reći uzrokuje li loš san depresiju ili depresija utiče na san, stručnjaci smatraju da je povezanost vrlo značajna.

Kako poboljšati kvalitet sna?

Stručnjaci savjetuju da ne gledate samo broj sati sna, već i njegov kvalitet. Preporučuje se:

• odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme svaki dan
• izbjegavanje ekrana prije spavanja
• lakša večera nekoliko sati prije odlaska u krevet
• stvaranje mirnog i tamnog okruženja za spavanje
• rješavanje zdravstvenih i psiholoških problema koji mogu remetiti san.