Svaki dan mnogo ljudi dolazi u termalne banje Lukeš u Budimpešti, gdje se posjetitelji opuštaju u toplim, mineralima bogatim bazenima, dok žuti tramvaji zveckaju duž ulice Frankel Leó. Većina ni ne sluti da se na samo nekoliko koraka, ispod povijesnih gradskih ulica, nalazi skriveni svijet: ogroman podvodni pećinski sustav koji griju geotermalni izvori.

Od ulaza, smještenog u podnožju Rózsadomba — Ružinog brda — otmjenog kvarta s elegantnim vilama i drvoredima, špilja Molnár János proteže se više od 5,8 kilometara i spušta se gotovo 90 metara ispod površine.

Ispunjena kristalno čistom vodom, toplinom ugodnom poput kupke, jedna je od najvećih aktivnih termalnih vodenih špilja na svijetu i rijetkih koje su otvorene za certificirane ronioce u špiljama, piše CNN.

Ulaz u špilju lako se može previdjeti s ulice. Pokraj stjenovite vapnenačke litice, malo jezero obraslo lokvanjima i algama blista kraj oronule zgrade iz 19. stoljeća koja podsjeća na osmansko kupalište. Na zidu pored nje mural ronilaca nagovješćuje tajne ispod.

Kroz kapiju, pored starog kupališta — jednog od prvih betonskih objekata u Mađarskoj — uzak prolaz vodi do neoznačenih vrata. Iznad njih stoji znak „Tvornica sreće“, uokviren emotikonom osmijeha. Unutra, u hodniku obloženom ciglom, temperatura raste zajedno s geotermalnom toplinom. Oprema za ronjenje poredana je duž hodnika. Na kraju, iza zavjesom zaklonjenog ulaza, stubište se spušta prema stjenovitom otvoru gdje u tami čekaju crne vode. Tu ronioci zakoračuju u toplo jezero, a njihova svjetla probadaju mrak dok tonu u tih, svjetlucavi svijet.

Milijunima godina oblikovana

Budimpešta je poznata po raskošnim banjama i spa-centrima, ali njezine termalne vode učinile su mnogo više od opuštanja mišića i liječenja tegoba. Tijekom milijuna godina, ista geotermalna aktivnost koja napaja gradske banje izdubila je mrežu od preko 200 špilja ispod ulica — dok su izvori bogati mineralima polako rastvarali okolni vapnenac, lapor i krš.

Molnár János i dalje živi i raste. Voda bogata sumporovodikom i ugljikovim dioksidom i dalje prodire kroz stijene, stvarajući blago kiselu mješavinu koja nagriza zidove. Rezultat je labirint od komora i prolaza nalik na švicarski sir.

„Vrlo je rijetko da imate špilje s toplom vodom“, objašnjava Csaba Gőce, vodič ronjenja iz MJ Cavea, lokalnog operatora koji nudi vođene ture.

„Obično ronjenje u špiljama znači vodu između 4 i 15 stupnjeva Celzijusa. Ovdje je u gornjim slojevima 27 stupnjeva.“

Toplina se javlja u jasno razdvojenim slojevima: 27 °C na površini, potom pada na 20 °C, pa na 17–18 °C kako se miješa hladnija voda iz Budimskih brda. Dio vode iz špilje i dalje napaja obližnje kupke Lukeš kroz podzemnu cijev — premda je prvotni ulaz, pored kamenih stepenica koje vode u vodu, preusmjeren kako bi ronioci imali lakši pristup.

Mračni svijet

Molnár János iznenađuje mnoge posjetitelje prvi put. Za razliku od tjesnih, vijugavih prolaza drugih špilja, ovdje se nalaze prostrane odaje i blage struje.

„Apsolutno je predivno“, kaže Csaba. „Ogromni, otvoreni prostori i vrlo malo ograničenja. To je relativno lagano ronjenje — ako ste pravilno obučeni.“

Obuka je nužna. Samo certificirani ronioci u špiljama smiju ući. Potpuna tama i krhko okruženje zahtijevaju iskustvo. Voda je savršeno bistra — sve dok netko ne dotakne zid špilje ili ne uzburka mekano dno, šaljući oblake sitnih čestica u snop svjetiljke.

„Obično možete vidjeti koliko vam svjetlo lampe doseže“, kaže Csaba. „Ali ako ljudi dodiruju zidove ili podignu mulj s dna, vidljivost se vrlo brzo spušta na nulu.“

Kako bi to spriječili, ronioci slijede vodič-liniju zategnutu metar iznad dna špilje, čuvajući netaknutu bistrinu voda. Njihova pažnja nagrađuje se obilaskom nestvarnog pejzaža: zidova obojenih mineralima, išaranih kristalima, komora koje se mijenjaju u boji i teksturi.

„Nekoliko mjesta u špilji izgleda potpuno drugačije, jer imate različito obojene stijene, dijelove s kristalima i one bez njih“, kaže Csaba. „Najbolja ronjenja su kada prođete kroz više ovakvih zona i iskusite sve.“

Kozice — gotovo nevidljive — promiču u svjetlu. Fosilizirane školjke i morski ježevi i dalje prianjaju uz zidove, ostaci Panonskog mora koje je prije milijuna godina prekrivao veći dio današnje Mađarske.

Znanost i avantura

Špilja još nije u potpunosti istražena. Službeno mapirana mreža proteže se na 5,8 kilometara, ali se redovito otkrivaju novi prolazi. Dobrovoljni istraživači svakog tjedna odlaze u špilju kako bi uzimali mjere, postavljali nove linije i ažurirali karte koje još nisu objavljene.

„Službena karta kaže da je duga oko 5.800 metara, ali postoje prolazi bez linija“, objašnjava Csaba.

„Neki ne vode nikuda, ali drugi mogu biti dio nečega većeg.“ On vjeruje da špilja može doseći i do osam kilometara.

Istraživači također uzimaju uzorke vode, prateći prisutnost mikroplastike i znakove onečišćenja. Studija iz 2022. otkrila je kontaminaciju na poznatim mjestima ulaska, ali nedavno istražene zone ostale su netaknute i čiste.

Za certificirane ronioce pridruživanje ronjenju ovdje je prilično jednostavno. MJ Cave organizira jutarnja ronjenja po rezervaciji. Nakon brifinga i pripreme opreme, prvo ronjenje u trajanju od sat vremena prati glavnu liniju, uz mogućnost dubljeg istraživanja — neka ronjenja dosežu gotovo 60 metara i zahtijevaju dekompresijske pauze.

Putovanje u Mađarsku bez opreme nije problem; kompletna oprema može se unajmiti na licu mjesta.