Općinski sud u Čapljini jučer je prihvatio prijedlog Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine i donio privremenu mjeru kojom se zabranjuje raspolaganje i prodaja nekretnina Naftnog terminala Dretelj. Odluka je donesena samo dan prije najavljene aukcije.

Riječ je o imovini koja je nekada bila u državnom vlasništvu, a između 1996. i 2003. godine prometovana je kroz više pravnih lica.

Istovremeno, Općinski sud u Mostaru odbio je zahtjev Pravobranilaštva BiH da se Naftni terminali izdvoje iz stečajne mase Hercegovačke banke. Sudija Ivana Soldić ocijenila je da je riječ o imovini velike vrijednosti o čijem vlasništvu mora odlučiti parnični sud, pa će Pravobranilaštvo morati pokrenuti posebnu tužbu.

Protiv ovog rješenja učesnici u stečajnom postupku mogu uložiti žalbu u roku od osam dana od objave na oglasnoj ploči Suda.

Nakon različitih sudskih odluka, i dalje je neizvjesno da li će terminali ostati dio stečajne mase i biti ponuđeni na prodaju. Aukcija je zakazana za danas, a početna cijena iznosi 15,5 miliona KM.

Naftni terminal Dretelj kod Čapljine ima kapacitet od 24 miliona litara, što čini oko 10 posto potreba Federacije BiH. Sastoji se od 12 podzemnih rezervoara i predstavlja značajan resurs za energetsku sigurnost zemlje.

Terminal je prije rata bio u vlasništvu JNA, a nakon njenog povlačenja postao je predmet brojnih preprodaja i mešetarenja. Koristila ga je firma CroHerc AG, povezana s Ljubom Ćesićem Rojsom i tadašnjim HDZ-ovim ministrom Antom Jelavićem. Zahvaljujući Dretelju, CroHerc je postao jedan od najvećih uvoznika nafte u BiH, ali je ostao upamćen i po gomilanju poreznih dugova. Direktor kompanije Marinko Planinić kasnije je bio optužen za višemilionske utaje.