Bosna i Hercegovina suočava se s izraženim trgovinskim deficitom u sektoru vanjskotrgovinske razmjene mesa, koji je u prvih šest mjeseci ove godine dosegao 245,3 miliona KM. Time je meso postalo kategorija s najvećim udjelom u ukupnom deficitu agroprehrambenog sektora.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, cijeli agro i prehrambeni sektor bilježi deficit od dvije milijarde KM, što čini čak 32 posto ukupnog trgovinskog deficita zemlje. Kada je riječ o mesu, podaci pokazuju da izvoz pokriva tek 12 posto ukupnog uvoza, što ukazuje na veliki disbalans.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH potvrđuju da je uvoz mesa u konstantnom porastu u posljednje tri godine. Iznimka je blagi pad zabilježen u tekućoj godini u odnosu na isti period prošle, ali i taj pad dolazi uz višu vrijednost, što ukazuje na kontinuirani rast cijena uvoznog mesa.

Tako je za prvih sedam mjeseci ove godine za uvoz mesa izdvojeno više od 381 milion KM, dok je izvoz mesa iznosio samo oko 30,6 miliona KM.

Najveći dio te sume odnosi se na uvoz svježeg, rashlađenog ili smrznutog goveđeg mesa, koje je koštalo više od 200 miliona KM. Za uvoz svinjskog mesa izdvojeno je 67,2 miliona KM, dok je za meso peradi i prerađevine od peradi potrošeno 34,7 miliona KM. Glavne zemlje iz kojih BiH uvozi meso su Nizozemska, Italija, Poljska, Belgija i Srbija.

Ekonomski analitičari upozoravaju da ovakva struktura uvoza dodatno pogoršava trgovinski bilans i naglašavaju potrebu za jačanjem domaće proizvodnje te većom podrškom lokalnim poljoprivrednicima. Iako Bosna i Hercegovina posjeduje značajan potencijal za razvoj stočarske proizvodnje, domaći proizvođači i dalje nisu u mogućnosti da se cjenovno i količinski takmiče s inostranim ponuđačima.

Ovakva situacija vodi do zatvaranja farmi, jer mnogi farmeri odustaju od proizvodnje uslijed ekonomski nepovoljnih uslova. Dodatnu zabrinutost izazivaju i zdravstveni rizici – naročito kada se uvozi smrznuto meso iz udaljenih zemalja, koje se zatim "osvježava" uz pomoć aditiva, što dodatno potresa povjerenje domaćih potrošača.