Kineska mornarica danas broji 234 ratna broda, a američka ih ima 219, iako su američki brodovi veći i teži zbog nosača aviona, no u ukupnoj brojci gube prednost.

U razdoblju od 2019. do 2023. četiri najveća kineska brodogradilišta, Dalian, Guangzhou, Jiangnan i Hudong-Zhonghua, sagradila su 39 ratnih brodova ukupne istisnine (količina vode koju objekt istiskuje, što je uobičajen način mjerenja veličine broda ili flote) od 550.000 tona, a britanska mornarica, primjerice, raspolaže s oko 399.000 tona.

Kina danas ima najveću mornaricu po broju brodova, a njezini brodogradilišni kapaciteti omogućavaju brzu proizvodnju novih plovila. Više od 60 posto svjetskih narudžbi brodova ove godine otišlo je kineskim brodogradilištima. Koncept "vojno-civilne fuzije" omogućava brzo preusmjeravanje resursa između civilnih i vojnih brodogradilišta, čime Peking stječe dodatnu prednost u kriznim situacijama.

Uz najveći broj brodova na svijetu i snažne brodogradilišne kapacitete, kineska mornarica sada može brže i masovnije raspoređivati snage nego ikad prije, što joj daje prednost u potencijalnim sukobima, posebno u Južnom kineskom moru i oko Tajvana.

Foto: Handout/afp/profimedia

"Nema znakova da Kinezi usporavaju. Broj brodova nije jedina mjera učinkovitosti mornarice, ali sposobnost proizvodnje ratnih brodova mogla bi činiti stratešku razliku", ističe za BBC analitičar Alexander Palmer iz CSIS-a.

No, i dalje postoje ograničenja. Kina ima samo dva operativna nosača aviona, znatno manje podmornica i njezini brodovi nisu tehnološki napredni kao američki.

Kineske podmornice uglavnom su prilagođene plićem Južnom kineskom moru. Sposobnost kineske mornarice da djeluje daleko od obale je ograničena, ali njezina sposobnost brze izgradnje ratnih brodova i modernizacije flote smanjuje jaz u odnosu na američke snage.

Satelitske snimke do kojih je došao BBC otkrivaju proširenje pomorskih baza, uključujući novu infrastrukturu za podmornice klase Jin, od kojih svaka može nositi 12 nuklearnih projektila.