Nekadašnji učesnik u pregovorima u Daytonu, bivši premijer Republike Bosne i Hercegovine, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i bivši lider Stranke za BiH Haris Silajdžić postao je gorljivi pobornik politike Željka Komšića. Silajdžić je rođen u Brezi 1. septembra 1945. godine i sin je hadži hafiza Kamila ef. Silajdžića.

Doktor je historije, a radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu te držao predavanja na univerzitetima širom svijeta, između ostalog i na prestižnom Harvardu, te još nekoliko američkih fakulteta. Dužnost ministra vanjskih poslova u Vladi Republike Bosne i Hercegovine obavljao je od 1990. do 1993. godine, nakon čega je postao i predsjednik vlade RBiH.

Nakon razilaženja sa Strankom demokratske akcije (SDA), osnovao je unitarističku političku stranku u Bosni i Hercegovini, koja se zalaže za ukidanje entiteta u BiH i županija u Federaciji BiH. U svom programu, stranka ima za cilj promjenu ustava BiH usvojenog u Daytonu, zalažući se za ukidanje unutrašnje podjele na entitete i za građansko uređenje države, bez nacionalnih podjela, piše Dnevno.hr.

Ivo Sanader, Haris Silajdžić i Stjepan Mesić nekada (Foto: Marko Miscevic / Cropix)

Krivac za pad Aprilskog paketa

Fakultet arapskog jezika i islamistike završio je u libijskom gradu Bengaziju, a magistrirao i doktorirao u Prištini. Vođe najvećih nacionalnih stranaka u Bosni i Hercegovini, Dragan Čović, Milorad Dodik i Sulejman Tihić, dogovorili su paket ustavnih promjena, zvan Aprilski paket, sredinom marta 2006. godine, na inicijativu visokog predstavnika Christiana Schwarza-Schillinga.

Međutim, Silajdžićeva Stranka za BiH, zajedno s HDZ-om 1990, oborila je prijedlog u Zastupničkom domu PS BiH 26. aprila 2006. godine. Nakon toga, pod utjecajem Aprilskog paketa, uslijedila je vrlo oštra politička kampanja, naročito između bošnjačke unitarističke Stranke za BiH i separatističkog SNSD-a Milorada Dodika.

Jedni su pozivali na ukidanje, drugi na izdvajanje entiteta, ohrabreni proglašenjem nezavisnosti Crne Gore u maju 2006. godine. Zahvaljujući takvoj situaciji, Silajdžić je pobijedio SDA-ovog kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, Sulejmana Tihića, s 41% osvojenih glasova.

Haris Silajdžić i Ivo Sanader nekada (Foto: Goran Mehkek / CROPIX)

Nekad držao lekcije Komšiću

U Predsjedništvo BiH ušao je zajedno s Nebojšom Radmanovićem iz SNSD-a i Željkom Komšićem iz SDP-a BiH. Međutim, SDA je imala više zastupnika od SBiH u Zastupničkom domu PS BiH.

Naime, još 2006. godine, u emisiji “60 minuta” Federalne televizije, Silajdžić je Komšiću očitao bukvicu, pojasnivši mu što su to principi Daytona i šta nije dobro za BiH.

"Gospodine Komšiću, ako već ne živimo u sistemu građanskog predstavljanja, nego etničkog predstavljanja. Ako Bošnjaci biraju Bošnjake, uglavnom, Srbi Srbe, srpskog predstavnika uglavnom, smatram da nije pravedno prema Hrvatima da neko za njih bira njihovog predstavnika. Mislim da bi to bilo opasno za Bosnu i Hercegovinu. To bi građanima Bosne i Hercegovine hrvatske nacionalnosti ogadilo BiH i oni bi onda mogli krenuti tražiti treći entitet", tada mu je poručio.

Milorad Dodik (Foto: Bruno Konjevic / CROPIX)

Potpirio Dodikovu želju za izdvajanjem RS iz BiH

Dok je Silajdžić konstantno pozivao na ukidanje entiteta, Dodik je dotle reagirao mogućnošću raspisivanja referenduma o nezavisnosti. U vrijeme mandata kao član Predsjedništva BiH, Silajdžić se protivio ratifikaciji sporazuma s Hrvatskom o dvojnom državljanstvu.

Prema Zakonu o državljanstvu BiH koji je tada vrijedio, svi državljani BiH koji se ne bi odrekli državljanstva s kojim BiH nije imala sporazum o dvojnom državljanstvu, gubili bi državljanstvo BiH.

To bi bio problem za gotovo pola miliona Hrvata iz BiH, koji bi ostali bez bosanskohercegovačkog državljanstva do 2014. godine, ali je kasnije Predsjedništvo BiH ratificiralo Sporazum s Hrvatskom u oktobru 2011. godine.

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Silajdžić govori suprotno od vlastitih djela

Silajdžić o konstitutivnim narodima govori da su komunistički izum, kako u Daytonskom sporazumu ne postoji izraz konstitutivni narodi već “konstituentni” narodi, te daje savjete gdje bi se trebale rasporediti trupe NATO-a.

Također, Silajdžić više ne spominje da nije u redu da već treći mandat Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva i trećinu delegata u hrvatski klub Federalnog doma naroda, da se Hrvate naziva manjinom i prijeti kako će ih se i nakon sljedećih izbora izbaciti iz vlasti.

Osim toga, više ne progovara o tome da se u dva navrata u hrvatsko-bošnjačkoj Federaciji vlast formira bez predstavnika hrvatskog naroda, što je suprotno Washingtonskom sporazumu, kojeg je on potpisao.