Sastanak Šangajske organizacije za saradnju (SCO), održan proteklih dana u starom trgovačkom centru na sjeveroistoku Kine, Tianjinu, demonstrirao je viziju multipolarnog svijeta i ulogu te zemlje kao Carstva sredine. No, koja su stvarna postignuća samita i kakve će posljedice imati na svjetski poredak?

Nastala još 2001. godine, SCO okuplja gotovo cijeli azijski kontinent. Uz Rusiju, Kinu i zemlje srednje Azije (osim izoliranog Turkmenistana), članice su i Indija, Pakistan, Iran te Bjelorusija. Zemlje partneri uključuju, između ostalog, Tursku, Saudijsku Arabiju, Egipat, Nepal, Šri Lanku, Burmu, Laos i Kambodžu, dok Mongolija, smještena između dva glavna partnera, Rusije i Kine, ima status promatrača, piše Tportal.

SCO se može posmatrati kao neka vrsta protuteže OECD-u, kojem se Hrvatska nada pridružiti iduće godine. Organizacija je zamišljena kao ekonomska platforma nezapadnih industrijskih sila, ali i onih koje to tek planiraju postati. U političkom smislu zamišljena je kao glas Globalnog juga, a značajno je to da za isti sto dovodi dugogodišnje rivale – Indiju i Pakistan. Tokom Hladnog rata, Indija je sarađivala sa Sovjetima, a Pakistan s Kinezima. Danas Moskva i Peking nastoje Indiju otrgnuti zapadnom utjecaju i stvoriti okvir u kojem će snaga Istoka nadvladati uticaj zapadne kulture i načina života.

Sastanak Šangajske organizacije za suradnju u kineskom Tianjinu (Izvor: EPA / Autor: ROMAN NAUMOV/SPUTNIK/KREMLIN / POOL)

Finansijski okvir

Ovogodišnji samit bio je najveći do sada, a imao je i najviše odjeka. Prisustvovao mu je i generalni sekretar UN-a António Guterres, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, a na bilateralnim sastancima sudjelovali su i slovački premijer Robert Fico te srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Dok je Xi Jinping najavio osnivanje zajedničke razvojne banke, Putin je naglasio ideju izdavanja zajedničkih obveznica i stvaranje platnog sistema kao alternative SWIFT-u.

Kina je obećala dvije milijarde juana (240 miliona eura) strukturne pomoći te 10 milijardi juana (1,2 milijarde eura) zajmova, kao i osnivanje centra za razvoj umjetne inteligencije. Također su pozvali zemlje članice na saradnju u okviru kineskog lunarnog programa. U narednim godinama očekuje se nova utrka u svemirskim istraživanjima i naoružanju, te nadmetanje u razvoju umjetne inteligencije (UI) između Amerikanaca, Evropljana i Kineza.

I Aleksandar Vučić, ugrožen teškom krizom u Srbiji, utekao je na margine samita u Tianjinu (Izvor: EPA / Autor: Lintao Zhang / POOL)

Službena deklaracija

Usvojena je i Deklaracija iz Tianjina, kojom se saradnja zemalja članica podiže na formalniji nivo. Xi je najavio osnivanje tajništva organizacije te operativnih centara, uključujući centar za borbu protiv narkotika u Dušanbeu (Tadžikistan) i centar za sigurnosne prijetnje u Taškentu (Uzbekistan).

Potpisan je i memorandum o plinovodu Snaga Sibira 2 preko Mongolije, ključan za saradnju Gazproma s kineskim partnerima.

Kroz deklaraciju se provlači pekinška vizija budućnosti koja se oslanja na kombinaciju fosilnih goriva, obnovljivih izvora i digitalne ekonomije pokretane umjetnom inteligencijom. Kina prednjači u tehnologiji i ima ogromnu radnu snagu, dok joj saradnja s Rusijom osigurava resurse i strateško odstojanje prema Americi. Za Rusiju, iscrpljenu ratom u Ukrajini, SCO znači povratak na globalnu scenu.

Vladimir Putin, Narendra Modi i Xi Jinping - novo staro istočno partnerstvo (Izvor: EPA / Autor: ALEXANDER KAZAKOV/SPUTNIK/KREMLIN / POOL)

Bilateralni odnosi

Jedan od najzanimljivijih aspekata samita bili su bilateralni susreti. Po prvi put u sedam godina, Xi se sastao s indijskim premijerom Narendrom Modijem.

U zvaničnoj izjavi stoji: "Kina i Indija su partneri, a ne rivali." Dogovoreno je stabiliziranje granice i smanjenje trgovinskog deficita (oko 85 milijardi eura) koji Indija ima prema Kini. Modi je pokazao pragmatičnost, a upravo će uloga Indije – između Istoka i Zapada – odrediti daljnji razvoj saradnje unutar SCO-a.

Susret Modija i Putina bio je važan zbog američkih carina na indijske proizvode zbog uvoza ruske nafte. Najavljeno je da će Putin posjetiti Delhi u decembru, pokušavajući pridobiti Modija da se okrene ruskoj energiji i udalji od pacifičkih sigurnosnih aranžmana koje vodi Amerika.

Kineski i ruski predsjednik dali su ton sastanku (Izvor: EPA / Autor: ALEXANDER KAZAKOV/SPUTNIK/KREMLIN / POOL)

Bijeg od dolara

Xi i Putin poslali su snažne poruke o "napuštanju dolara kao svjetske valute" u trgovini energentima i online razmjeni, te o "oslanjanju na nacionalne valute".

Obojica su naglasila da je potreban "pravedniji svjetski poredak" i da "Zapad ne može krojiti pravila drugima". Xi se sastao i s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, najavivši strateško partnerstvo.

Koliko je Tianjin prekretnica, vidjet će se uskoro – kada bi trebali biti jasni prvi koraci u formiranju zajedničke razvojne banke i realizaciji kineskih kredita i pomoći.

Vojni mimohod i poruka svijetu

Vrhunac samita bio je veliki kineski vojni mimohod u Pekingu, kojim je vlast demonstrirala da se smatraju "osovinom azijske saradnje" te poslala jasnu poruku Zapadu i njegovim saveznicima – uključujući Južnu Koreju, Japan i Filipine – da planiraju dominirati nad Tihim okeanom.

"Već iduće godine sat koji otkucava za kinesku invaziju Tajvana mogao bi početi zvoniti."