Donald Trump i aktuelna administracija Sjedinjenih Američkih Država donijeli su odluku o smanjenju programa vojne pomoći vojskama evropskih zemalja koje graniče s Rusijom, doznao je od izvora u Washingtonu britanski list Financial Times (FT).

Prema navodima FT-a, prošle sedmice su predstavnici Pentagona obavijestili evropske diplomate da Sjedinjene Države više neće finansirati programe obuke i opremanja oružanih snaga istočnoeuropskih država koje bi se našle na prvim linijama fronta u slučaju vojnog sukoba s Rusijom.

Prema prvim procjenama, rezovi bi mogli utjecati na program iz kojeg je u Evropu u razdoblju od 2018. do 2022. poslano 1,6 milijardi dolara. Ključni primatelji su Estonija, Latvija i Litva.

Te tri zemlje su članice NATO-a i graniče s Rusijom, a Latvija graniči i s Bjelorusijom koju je Moskva iskoristila kao odskočnu dasku za invaziju na Ukrajinu. Sjedinjene Države trenutno imaju oko 2000 vojnika raspoređenih u baltičkim državama kamo ih je poslao bivši američki predsjednik Joe Biden nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Iako Litva, Estonija i Latvija spadaju među članice NATO-a koje najviše izdvajaju za odbranu, jasno je da se ne bi mogle samostalno suprotstaviti Rusiji i zato im je pomoć saveznika od krucijalne važnosti.

Alar Karis (Foto: Jaan-eerik Priske/imago Stock&people/profimedia)

Da je situacija vrlo ozbiljna, potvrdio je i predsjednik Estonije Alar Karis koji je u petak upozorio da bi se evropske države koje graniče s Rusijom trebale pripremiti na mogućnost da Washington povuče dio svojih vojnika iz regije te početi graditi vlastite vojne kapacitete.

Karis je otkrio da je na važnost američke vojne prisutnosti u istočnoj Europi osobno upozorio američkog predsjednika Donalda Trumpa kada su dvojica lidera u aprilu, na pogrebu pape Franje, sjedila zajedno gotovo dva sata. "Sve sam mu objasnio", rekao je Karis u estonskom predstavništvu pri Europskoj uniji. "Prisutnost američkih vojnika u Estoniji - ne samo u Estoniji, nego i u Evropi - od ključne je važnosti. I to ne samo za Europu, nego i za same Sjedinjene Države."

Istodobno drugi američki program, a to je finansiranje vojske u inozemstvu, koji Evropljanima omogućava kupovinu velikog naoružanja (aviona, brodova, tenkova) od Sjedinjenih Država, i dalje nije podložan smanjenjima. FT napominje da se odluka poklopila sa stavom glavnog strateškog savjetnika Pentagona Elbridgea Colbyja, koji nastoji preraspodijeliti resurse američke vojske u korist indo-pacifičke regije kako bi se obuzdala Kina i smanjio rizik od sukoba oko Tajvana.

Da postoje problemi između SAD-a i EU, potvrdio je i posljednji telefonski razgovor s Donaldom Trumpom, nakon kojeg evropski lideri ne vjeruju da će uvesti nove sankcije protiv Moskve, objavio je njemački časopis Bild. Prema Bildovim izvorima, razgovor između američkog predsjednika i evropskih šefova država i vlada bio je napet.

U članku se navodi da među pristašama Ukrajine raste nezadovoljstvo i razočaranje Trumpom. Sam Trump optužio je Evropljane da kupuju rusku naftu, čime pomažu ruskom vojnom stroju, piše Bild.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pokušala je prigovoriti, objasnivši da je uvoz nafte iz Rusije u EU znatno smanjen nakon ruskog napada na Ukrajinu. Tokom razgovora Trumpu je također rečeno da samo Mađarska i Slovačka uvoze naftu iz Rusije.

Pozivajući se na izvore u Bijeloj kući, obično dobro obaviješteni portal Axios primijetio je da je Trump nezadovoljan Evropom zbog njezina previše tvrdoglavog stava o teritorijalnim ustupcima Kijeva i zahtjeva da Sjedinjene Države uvedu sekundarne sankcije Rusiji. U članku se također navodi da su Sjedinjene Države predložile da Europa prvo uvede sankcije ili carine Indiji i Kini, koje kupuju ruske energetske resurse, ali EU to ne može napraviti jer bi zbog Trumpovih hirova imala goleme financijske gubitke.

Donald Trump i poljski predsjednik Karol Nawrocki u Bijeloj kući (Foto: Saul Loeb/Afp)

Jedina članica "istočnog bloka" Europske unije, a možda i cijele EU, koja je ove godine popravila odnos sa Sjedinjenim Državama je Poljska. I to zahvaljujući nedavno izabranom desničarskom predsjedniku Karolu Nawrockom kojega je Trump otvoreno podržao u kampanji, štoviše javno mu je poručio "you will win" (Pobijedit ćeš), što se i ostvarilo.

Nawrocki je početkom sedmice otišao u službeni posjet Bijeloj kući i potvrdilo se da ga Trump smatra svojim saveznikom, za razliku od liberalnog poljskog premijera Donalda Tuska koji vodi politiku usklađenu s Europskom unijom, koju Trump ne podnosi.

Poljaci su zadovoljni jer je Trump jasno rekao da će američke trupe ostati u Poljskoj. Tokom sastanka s Nawrockim američki je čelnik dodao da će, ako Poljska izrazi želju za povećanjem tamošnjeg američkog garnizona, to biti moguće. Prema riječima Karola Nawrockog, tokom zatvorene sjednice u Bijeloj kući rasprave su se usredotočile na povećanje njihova broja i uspostavljanje stalne američke vojne baze u Poljskoj.

Donald Trump i poljski predsjednik Karol Nawrocki u Bijeloj kući (Foto: Saul Loeb/Afp)

Očekuje se da će ministar odbrane SAD-a Pete Hegseth i Sławomir Cenckiewicz, šef predsjedničkog Ureda za nacionalnu sigurnost, uskoro razraditi detalje tog pitanja. Poljski predsjednik također je primio poziv za summit G20 sljedeće godine u Miamiju. To je znakovito jer Poljska traži članstvo u tom tijelu koje okuplja najveće svjetske ekonomije.

S druge strane, samo jedna četvrtina Poljaka podržava Trumpovu politiku, kako su pokazali rezultati ankete koju je proveo istraživački studio Opinia24. Poljake su pitali vjeruju li da Donald Trump provodi politike koje su povoljne za Poljsku i njih čak 49 posto odgovorilo je "ne", a samo 26 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno.