Šef NATO- a Mark Rutte upozorio je Sjedinjene Države da Kina gradi svoju vojsku velikom brzinom - gotovo 200 puta brže od Amerike. 

Generalni sekretar NATO-a rekao je da Kina posebno gradi brodove opremljene sofisticiranim oružjem brže od SAD-a i njihovih zapadnih saveznika, što ga je "stvarno zabrinulo", piše Daily Mail. 

Rutteova zabrinutost dolazi nakon što je kineski predsjednik Xi Jinping bio domaćin velike vojne parade kojoj su prisustvovale autokrate, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina i sjevernokorejskog diktatora Kim Jong Una.

Trump je odgovorio optužujući kineske, ruske i sjevernokorejske lidere da koriste skup za zavjeru protiv Amerike, a demonstracija vojne moći široko se doživljava kao izazov svjetskom poretku koji predvode SAD.

Tokom odbrambenog summita NATO-a u Pragu danas, Rutte je upozorio da SAD moraju biti vojno spremnije. 

"Kad je riječ o brodogradnji, i našoj mornarici - a posebno američkoj mornarici - stvarno sam zabrinut“, rekao je Rutte. "Kina sada ima više brodova koji plove nego SAD, a brodogradnja u SAD-u nije tempom kojim bi mogli bilo gdje dostići ono što Kina trenutno radi."

Nick Childs, viši saradnik za pomorske snage i pomorsku sigurnost u Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS), koji je domaćin konferencije, ponovio je Rutteove zabrinutosti. 

"Kineski brodogradbeni kapacitet je otprilike 200 puta veći od kapaciteta Sjedinjenih Država“, nedavno je Childs rekao za BBC, dodajući da je američka brodogradnja pogođena naglim porastom troškova i kašnjenjima. 

Iako se tržište brodogradnje u Europi širi, Rutte je rekao "treba nam puno više ako zajednički želimo popuniti tu prazninu". 

Američka mornarica je moćan zapadni pomorski lider, ali trenutno je rasuta i morala je potrošiti mnogo novca kako bi svoju flotu održala u funkciji, dobro popunjenom i opskrbljenom oružjem. 

U decembru je Pentagon otkrio da je kineska mornarica najveća na svijetu, s "borbenom snagom od preko 370 brodova i podmornica, uključujući više od 140 glavnih površinskih borbenih plovila". 

Većina pekinške mornarice sastoji se od modernih brodova koji imaju sposobnost izvršavanja podmornica i raznih misija, prema procjeni Pentagona. 

Kina će ove godine imati i treći nosač aviona u sastavu svoje mornarice, izvijestio je Newsweek. 

Američki viceadmiral Robert Murrett prethodno je za taj portal izjavio da se američka brodogradilišta muče s održavanjem projekata. 

Murrett je rekao da brodogradilišta u SAD-u nemaju prostora za dovršetak projekata i često rade sa "zastarjelom infrastrukturom". 

Murrett, koji je poznat i kao kongresni nadzornik, rekao je da nema dovoljno ljudi na raspolaganju za ispunjavanje zahtjeva mornarice. 

S povećanjem kineske vojske, SAD su odlučile usmjeriti svoju pozornost na Indo-Pacifik. 

"SAD daje prioritet odvraćanju rata s Kinom u Pacifiku“, rekao je ministar obrane Pete Hegseth evropskim saveznicima ranije ove godine. 

"Zajedno možemo uspostaviti podjelu rada koja će maksimizirati naše komparativne prednosti u Evropi, odnosno na Pacifiku."

Ranije ove sedmice, Kina je bila domaćin parade koja je, naizgled, trebala proslaviti 80. godišnjicu Drugog svjetskog rata. 

Ali 90-minutni prikaz brzo se pretvorio u predstavljanje novog i moćnog oružja u zemlji. 

Bezbrojni vojnici, mornari i zrakoplovci marširali su gotovo u savršenom skladu uz interkontinentalne balističke rakete, tenkove i nevidljive avione koji su izbačeni u zrak kako bi se pokazali svijetu. 

U uvodnom govoru predsjednik Xi izjavio je da Kina "čvrsto stoji na pravoj strani historije i napretka ljudske civilizacije".

Svoju "snažnu i samodostatnu" zemlju opisao je kao "veliku naciju koja se ne boji nasilja" i hrabro rekao da je "pomlađivanje kineske nacije nezaustavljivo". 

Tokom parade, Putin i Kim pratili su kineskog premijera dok su se penjali na vidikovac s pogledom na Trg Tiananmen i promatrali prikaz vojne opreme i marširajućih trupa.

Bio je to prvi put da su se njih trojica, svi glavni rivali Zapada, ikada okupili na istom mjestu u isto vrijeme.

To je ujedno bio i prvi put da je Kim, koji je u utorak stigao u Peking vozom, prisustvovao velikom multilateralnom događaju.

Promatrači su rekli da je rijedak zajednički nastup bio pokazatelj jedinstva protiv SAD-a.

Tek jučer je Rutte zahtijevao odgovor od "koalicije voljnih" - grupe zemalja koje su obećale podršku Ukrajini - o tome koje će sigurnosne garancije biti pružene Kijevu ako se postigne primirje s Rusijom. 

To se događa u trenutku kada lideri iz Europe, Turske, Australije i Kanade stižu u Pariz kako bi razgovarali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o konkretnim mjerama koje su spremni ponuditi.

No, 30 zemalja je još uvijek podijeljeno oko toga što su spremne doprinijeti, uključujući trupe na terenu, i hoće li se takve agarancije temeljiti na sporazumima o međusobnoj odbrani koji bi Evropu obvezali na borbu s Ukrajinom u slučaju budućeg sukoba.

Europske zemlje koje su predane podršci Ukrajini nalaze se između čekića i nakovnja.

Rat bjesni nesmanjenom žestinom, bez primirja na vidiku - a ključno pitanje američkog učestvovanja u osiguravanju buduće sigurnosti Ukrajine ostaje neriješeno, piše Daily Mail. 

(Priredio: S. Begović)