Dvadeset šest država spremno je učestvovati u međunarodnim snagama kao dio sigurnosnih garancija za Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom, izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon samita saveznika Kijeva, piše Reuters.

Macron je rekao da su on, evropski lideri i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon samita razgovarali s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom te da će američki doprinos garancijama biti finaliziran u narednim danima.

Sastanak 35 lidera iz “koalicije voljnih”, uglavnom evropskih država, imao je cilj finalizirati sigurnosne garancije i zatražiti od Trumpa podršku za koju Evropljani tvrde da je ključna kako bi te garancije bile održive.

"Kao vid ohrabrenja, 26 država se obavezalo da će rasporediti trupe u Ukrajinu, gdje će biti prisutne na kopnu, na moru ili u zraku", rekao je Macron novinarima, stojeći pored Zelenskog u Jelisejskoj palači u Parizu. 

Makron je rekao da će sigurnosne garancije prije svega uključivati obaveze za obnovu i jačanje ukrajinskih oružanih snaga.

Njemačka i druge zemlje obećale su da će učestvovati u tom naporu, ali je Berlin naglasio da će o vojnom angažmanu odlučiti tek kada budu jasni uvjeti, uključujući i obim američkog učešća u sigurnosnim garancijama.

Macron nije precizirao koje su se zemlje obavezale da će poslati trupe, ali su Francuska i Velika Britanija među onima koje su ranije pokazale spremnost da učestvuju u snagama koje bi ohrabrile Kijev i odvratile Rusiju od ponovnog napada na Ukrajinu.

Tokom razgovora s liderima koalicije, Trump je rekao da Evropa mora prestati kupovati rusku naftu, za koju je naveo da pomaže Moskvi da finansira rat protiv Ukrajine, saopćio je jedan zvaničnik Bijele kuće. 

"Predsjednik je također naglasio da evropski lideri moraju izvršiti ekonomski pritisak na Kinu zbog finansiranja ruskih ratnih napora", rekao je zvaničnik.

Macron je rekao da su se koalicija i Sjedinjene Države dogovorile da usko sarađuju na budućim sankcijama, posebno u vezi s ruskim naftnim i gasnim sektorom, ali i Kinom.

Mjeseci pregovora

Članice koalicije mjesecima su na različitim nivoima razgovarale o mogućoj vojnoj podršci Ukrajini ako i kada dođe do konačnog primirja, što je i dalje daleka mogućnost.

Međutim, vlade koalicije istakle su da bi svaka evropska vojna uloga morala imati američke sigurnosne garancije kao “zaštitnu mrežu”. Trump se do sada nije izričito obavezao da ide tako daleko. 

Njegov specijalni izaslanik Steve Witkoff sastao se s visokim diplomatama Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Italije i Ukrajine prije samita, a potom je nakratko prisustvovao otvaranju.

Dva evropska zvaničnika rekla su da je koalicija također željela ukazati na izostanak napretka ka direktnim mirovnim pregovorima između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog otkako je Trump ugostio Putina u augustu, te potaknuti Trumpa da sada poveća pritisak na Moskvu.

Nakon što je Putina dočekao uz crveni tepih na Aljasci, Trump je u srijedu optužio ruskog lidera da se udružuje s Kinom i Sjevernom Korejom, nakon što su se trojica lidera pojavila zajedno u Pekingu na raskošnoj proslavi završetka Drugog svjetskog rata.

Putin je u srijedu poručio Kijevu da postoji šansa da se rat u Ukrajini završi pregovorima "ako prevlada zdrav razum", što je opisao kao opciju kojoj daje prednost, iako je spreman okončati ga i silom ako to bude jedini način.

Putin je također odbacio mogućnost raspoređivanja trupa NATO država u Ukrajinu kao dio mirovnog sporazuma. Ali generalni sekretar NATO-a Mark Rutte odbacio je njegove primjedbe.

"Zašto nas uopće zanima šta Rusija misli o trupama u Ukrajini? To je suverena država", rekao je na konferenciji u Pragu prije nego što se video-linkom priključio samitu u Parizu.

"Rusija s tim nema nikakve veze", dodao je. "Mislim da stvarno moramo prestati davati Putinu previše moći".