Godinama unazad, opozicija pokušava probuditi svijest Europske unije o problemima u Srbiji, prije svega o izbornoj krađi i urušavanju demokracije. Svaki put ih je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, zajedno sa svojim suradnicima, etiketirao kao “izdajnike” jer se obraćaju Bruxellesu. Danas, kada su se karte preokrenule, Vučićev očaj natjerao ga je da i sam pokuca na vrata EU i zatraži utjehu i zaštitu. Tako se sada može postaviti pitanje – vodi li se predsjednik trenutno “kmetskom sviješću”, kako je svojevremeno nazivao članove opozicije?

Aleksandar Vučić obratio se pismom predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, u kojem je iznio niz žalbi na, kako tvrdi, pritiske i nepravde kojima je izložena Srbija. U obraćanju Bruxellesu naglasio je da se zemlja nalazi u teškom političkom trenutku, tražeći od EU da zauzme, kako kaže, “pravedniji stav” prema Beogradu, piše Nova.rs.

Pravdao je ponašanje policije, za koju je rekao da je svih ovih mjeseci bila „maksimalno suzdržana“. Nabrojao je i više od 23.000 neprijavljenih prosvjednih okupljanja.

„Ipak, kako je sudjelovanje u prosvjedima smanjeno, određeni opozicioni elementi proširili su svoju taktiku na organizirano nasilje, uključujući napade na policajce, javne objekte i privatnu imovinu. Više od 170 policajaca ozlijeđeno je dok su ispunjavali svoju dužnost da zaštite građane – odgovornost koja je u srži svake demokratske države“, napisao je Vučić predsjednici Europske komisije.

U pismu je naveo i slučaj studentice Nikoline Sinđelić, za koju kaže da se u javnosti predstavlja kao studentica, a da je u stvarnosti aktivna članica jedne opozicione političke partije. Vučić tvrdi da je Sinđelić, bez medicinske dokumentacije i ikakvih dokaza, iznijela teške optužbe na račun visokog policijskog dužnosnika.

Kako su naprednjaci nekad reagirali na pisma opozicije

Ne tako davno, kada se opozicija obraćala Bruxellesu sa zahtjevom da se više obrati pažnja na situaciju u Srbiji, Vučić je govorio da oni na taj način rade protiv vlastite države, nazivajući ih “kmetovima”.

U posljednjih nekoliko godina Vučić je imao oštre komentare na račun pisama i sastanaka koje je opozicija imala s predstavnicima Europske unije, zahtijevajući prije svega da se istraži izborni proces u Srbiji i način na koji SNS dolazi do glasova – kupovinom, ucjenama, prijetnjama zaposlenima u javnim poduzećima, dovoženjem birača iz Republike Srpske i uz neuređen birački popis.

Podsjetimo, opozicija se u više navrata obraćala predstavnicima EU, prije svega europarlamentarcima, zbog neregularnosti izbora održanih 17. prosinca 2023. godine. Lista “Srbija protiv nasilja” tada je tražila poništavanje izbora i raspisivanje novih.

Na jednoj konferenciji za medije, predsjednik je tom prilikom tvrdio da se ni u jednoj zemlji nije dogodilo nešto slično, poistovjećujući sebe s državom i govoreći kako opozicija tim zahtjevom želi da “Srbija strada”. Tako je na pismo koje je opozicija tada u listopadu 2023. uputila Josepu Borrellu, visokom predstavniku EU za vanjsku politiku, Vučić rekao:

„Shvaćate li vi ljudi što se dogodilo? Neko je pisao pismo Borrellu, ne da se uvedu sankcije Kurtiju, nego da se uvedu sankcije protiv lidera njihove države, jer ga drugačije ne mogu pobijediti. To se nikada nije dogodilo ni u jednoj zemlji. Shvaćate li s kim mi imamo posla? Koja im je politika – neka strada i naša zemlja, samo da se oni dočepaju vlasti. Nemam riječi. I vrlo sam blag dok ovo govorim, jer su zaslužili mnogo oštriji odgovor od ovoga koji sam danas dao“, izjavio je Vučić.

Istim povodom, na jednoj od režimskih televizija, predsjednik je izjavio da će sramota opozicije koja je to prijavila “ostati vječna”, jer “rade protiv vlastite države” i “kao marionete stranog faktora pokušavaju doći na vlast”, dodajući:

„Ta kolonijalna kmetska svijest, potreba da se dodvoravate stranom faktoru, potreba da uvijek pronalazite krivca u svom narodu, svojoj obitelji, a da vas stranci rukopolože da oni budu ti koji će voditi politiku – nije od jučer i uvijek je postojala u srpskom narodu. Ali, slobodarski duh uvijek je bio nadmoćan i imao podršku naroda“, rekao je Vučić.

Naravno, ni tadašnja premijerka Srbije Ana Brnabić nije ostala nijema na Rezoluciju Europskog parlamenta i potez opozicije.

„Ovo je potpuni sumrak opozicije koja je lobirala da se ovakva rezolucija usvoji, što će se, koliko znam, dogoditi sutra“, izjavila je Brnabić u veljači prošle godine.

Također je predsjednik SNS-a Miloš Vučević rekao da je zabrinjavajuće to što su predstavnici opozicije otišli u Strasbourg i govorili sve najgore o svojoj državi i vlastitim građanima.

„Nisu oni napadali Aleksandra Vučića ni neku stranku, nego su praktički optužili cijelu Srbiju. Naravno da je personifikacija svega onoga što se napada kroz Europski parlament – Aleksandar Vučić, jer brani Srbiju. Ali nisu u pitanju samo izbori“, rekao je Vučević.

Ironija je očigledna – ono što je do jučer bila “izdaja”, danas je Vučićeva slamka spasa.

Tajni sastanak s Gruškom

Predsjedniku nije strano ni da napadne medije kada se razotkriju njegovi tajni potezi i namjere.

Tako je bilo i kada je jedan portal otkrio da je pokušao sakriti sastanak s Aleksandrom Gruškom, zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, u listopadu 2022. godine.

Vučić je prvo demantirao da je pokušao nešto sakriti i naveo da s Gruškom nije imao formalan susret, već “neku vrstu radnog doručka”, a zatim upitao – što ako je i htio sakriti tu informaciju?

„Možda. Recimo da su sve pogodili. Što ste me onda denuncirali? Što ste denuncirali predsjednika svoje zemlje, koji je htio učiniti nešto dobro za svoju zemlju, da je sačuva od pritisaka. Što ste vi? Profesionalni denuncijanti. Što? Vidi, vidi njega, drugarice, učiteljice, on je htio sakriti nešto od vas. Dragi naši na Zapadu – on je htio sakriti nešto od vas“, rekao je predsjednik Srbije.

Godinama je Europska unija šutjela pred autoritarnim praksama u Srbiji, jer je Aleksandar Vučić vješto balansirao obećanjima – od reformi do otvaranja vrata za eksploataciju litija. To je šutnja trajala sve dok situacija u zemlji nije kulminirala masovnim prosvjedima, a simbolički prelomni trenutak dogodio se kada su srpski biciklisti stigli u Strasbourg, noseći poruku o izbornoj krađi i represiji.

U međuvremenu, predsjednik je pokušavao pronaći oslonac na drugim stranama svijeta, pa se tako nedavno vratio iz Kine, hvaleći „strateško partnerstvo“ i susrete sa svjetskim liderima.

Vučić je nedavno tvrdio da ga sudjelovanje na Bledskom strateškom forumu „uopće ne zanima“ i da mu takvi skupovi nisu prioritet. Međutim, ispostavilo se da zapravo nije bio ni pozvan. Njegova kasnija izjava, u kojoj uspoređuje značaj susreta s kineskim i ruskim liderima s „Premier ligom“, a susrete s europskim političarima s „Beogradskom zonom“, djelovala je više kao opravdanje nego kao realna procjena.