Često smo slušali savjet da je doručak „najvažniji obrok dana“ i da nas može obezbijediti za čitav dan. No, je li riječ o istini ili o marketinškom triku proizvođača pahuljica?

Dok jedni tvrde da izbalansirani doručak pomaže u vraćanju energije nakon noćnog posta, drugi naglašavaju da preskakanje ovog obroka ne mora nužno značiti loš izbor. Dijetetičarka Sara Elder objašnjava: „Tijelo preko noći koristi mnogo pohranjene energije za rast i oporavak. Izbalansirani doručak pomaže da dignemo nivo naše energije, baš kao i proteina i kalcija koji se koriste tokom čitave noći.“, piše BBC.

Studije, međutim, pokazuju različite rezultate. Američko istraživanje na 50.000 ljudi otkrilo je da oni kojima je doručak najobilniji obrok imaju niži BMI od onih koji glavninu kalorija unose za ručak ili večeru. Ipak, pitanje je jesu li rezultati posljedica samog doručka ili zdravijih životnih navika osoba koje ga redovno jedu.

Jedno istraživanje na 52 gojazne žene pokazalo je da promjena rutine – a ne doručak sam po sebi – dovodi do gubitka kilograma. Žene koje su inače doručkovale, ali su tokom studije preskočile doručak, izgubile su više kilograma od onih koje su nastavile s istim navikama.

Profesorica istraživanja apetita sa Univerziteta u Aberdeenu, Alexandra Johnstone, smatra da povezanost doručka i zdravlja može ležati u činjenici da oni koji doručkuju češće imaju i druge zdrave navike, poput prestanka pušenja ili redovnog vježbanja.

Pregled 45 studija iz 2020. potvrdio je da preskakanje doručka povećava rizik od gojaznosti – kako kod odraslih, tako i kod djece. Nadalje, preskakanje doručka povezano je s povećanim rizikom od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2, pokazuju istraživanja provedena na više od 100.000 ljudi.

No, sve veća popularnost periodičnog posta otvara nova pitanja. Courtney Peterson sa Univerziteta u Alabami navodi da preskakanje doručka može imati koristi ako se jede ranije tokom dana: „Za one koji kasno večeraju, njihov rizik od gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti skače u nebesa. Iako djeluje kao da je doručak najvažniji obrok dana, to bi zapravo mogla biti večera.“

Fredrik Karpe iz Oksfordskog centra za dijabetes, endokrinologiju i metabolizam tvrdi pak da je doručak ključan za pokretanje metabolizma jer „prvobitni okidač sa ugljenim hidratima“ pomaže tkivima da pravilno reaguju na insulin.

Istraživanja također pokazuju da doručci bogati proteinima smanjuju žudnju za hranom kasnije tokom dana, a oni sa nižim glikemijskim indeksom – poput ovsene kaše – posebno pomažu osobama sa predijabetesom i dijabetesom.

Zaključak stručnjaka je da nije presudno samo da li doručkujemo, nego i kada i šta jedemo. Najvažnije je, ističe Elder, održavati redovne i uravnotežene obroke tokom dana: „Izbalansirani doručak je zaista koristan, ali su važniji redovni obroci tokom čitavog dana da bi nivo šećera u krvi ostao stabilan, što pomaže pri kontroli težine i nivoa gladi.“