Aerozagađenje ima snažan i štetan utjecaj na respiratorni sistem, posebno kod djece, starijih osoba i ljudi koji već imaju hronične bolesti kao što je bronhijalna astma, kronični opstruktivni bronhitis, te kod pacijenata koji imaju problema sa kardiovaskularnim oboljenjima, kazala je u razgovoru za Fenu pulmolog Aida Forto.

Zagađenje zraka jedan je od najvećih problema s kojim se Sarajevo suočava u zimskim mjesecima, kada se bilježe visoke koncentracije štetnih čestica u zraku.

Glavne i najštetnije materije u zraku su PM čestice, neke od najopasnijih su PM10 i PM2,5. To su sitne čestice prašne, dima i čađi koje prodiru duboko u pluća, a čestice PM 2,5 ulazi čak i u krvotok.

- U aerozagađenje spadaju i čestice ozona koje iritiraju disajne puteve, ali osobito pri visokim temperaturama i sunčanom vremenu. Azotni oksid koji nastaje sagorijevanjem goriva u vozilima, u industriji on svakako pogoršava astmu i bronhitis – kazala je Forto.

Sumpor dioksid koji izaziva stezanje disajnih puteva, te izaziva bronhospazam i na taj način dolazi do iritirajućeg kašlja, dok ugljen-monoksid koji se vezuje za hemoglobin smanjuje dotok kisika do tkiva.

U gradovima koji imaju jako visoko aerozagađenje može dovesti do akutnih problema, te samim tim do dugotrajnih neželjenih posljedica, odnosno hroničnih problema kao što su hronična opstruktivna plućna bolest, koja ubrzano napreduje kod pušača.

Posebno zabrinjavajuće je da dugotrajna izloženost PM2,5 česticama i policističnim aromatskim ugljikovodicima može dovesti do karcinoma pluća.

Forto dalje dodaje da je jedna od posljedica smanjene plućne funkcije, koja nekada može biti izražena i kod djece, jer u zagađenim područjima oni imaju slabiji rast i razvoj pluća.

- Dolazimo do toga da su u stvari najosjetljivije grupe upravo djeca, starije osobe, hronični plućni bolesnici, ali i srčani bolesnici i naravno trudnice, jer aerozagađenje može imati utjecati i na plod – kazala je Forto.

Kao prevencija i zaštita savjetuje da se ne izlazi iz kuće kada je povećana koncentracija štetnih čestica u zraku, da izbjegavaju boravak napolju, da prate indeks kvaliteta zraka.

- Ako već moraju izaći, onda se preporučuje nošenje zaštitnih maski FP2 u vreme visokog aerozagađenja. Kada je zrak čist potrebno je provjetravati prostorije i to je obično ujutro ili poslje kiše. Kada je visoka koncentracija zagađenosti ne otvarati prozore i koristiti pročišćivače zraka u zatvorenim prostorima – poručuje Forto.

Posebno je važno naglasiti ulogu različitih sektora vlasti u smanjenju zagađenosti zraka, kroz poticanje manjeg korištenja automobila, prelazak na javni prevoz i korištenje obnovljivih izvora energije, zaključila je u razgovoru za Fenu pulmolog Aida Forto.