Koliko li smo puta bacili ostatke krumpira uvjereni da podgrijavanje može biti opasno po zdravlje.

Jesmo li ga bacali bez razloga?

“Krumpir je sigurno podgrijavati, ali pod uvjetom da ga pravilno skladištimo“, jasno poručuje osječka magistrica nutricionizma Iva Dorić dodajući da zabrinutost najčešće proizlazi iz činjenice da ako se krumpir, osobito neoguljen i pečen u foliji, ostavi na sobnoj temperaturi dulje vrijeme može doći do razvoja opasne bakterije Clostridium botulinum koja uzrokuje rijetku, ali ozbiljnu bolest botulizam.

No, objašnjava, ako ga nakon kuhanja ili pečenja brzo ohladimo i spremimo u hladnjak unutar dva sata od pripreme podgrijavanje je u potpunosti sigurno i ne predstavlja zdravstveni rizik.

Dodatno, kuhani se može jesti i hladan. “Tada sadrži više rezistentnog škroba, koji je odličan za zdravlje crijeva i ima niži glikemijski indeks što ga čini povoljnijim izborom za osobe s dijabetesom ili inzulinskom rezistencijom“, otkriva Dorić.

Što se tiče razlike u sigurnosti podgrijavanja između različitih načina pripreme, saznajemo da je pečeni zamotan u foliju najrizičniji za razvoj bakterije Clostridium botulinum, osobito ako se ne ohladi na vrijeme i ako se folija ne ukloni prije hlađenja.

Kako kaže, pire krumpir je podložniji kvarenju zbog veće vlažnosti i čestih dodataka poput mlijeka ili maslaca, pa može uzrokovati probavne smetnje ako predugo stoji na sobnoj temperaturi. Kuhani je nešto manje rizičan, ali i dalje vrijedi pravilo da ga je najsigurnije brzo ohladiti i čuvati u hladnjaku.

Ova nutricionistica također navodi da ga je najsigurnije podgrijavati u pećnici, mikrovalnoj pećnici ili air fryer-u jer ti uređaji omogućuju ravnomjerno zagrijavanje i smanjuju rizik od “hladnih točaka” gdje bi bakterije mogle preživjeti. Tava je također opcija za manje količine uz dodatak malo ulja.

“Važno je napomenuti da je krumpir sigurno jesti i hladan pod uvjetom da je pravovremeno pospremljen u hladnjak i da u njemu ne stoji dulje od tri do četiri dana“, zaključuje Dorić.