"Ljeto 2025. možda će biti posljednje koje smo doživjeli u miru." Tom je izjavom njemački vojni historičar i profesor Sönke Neitzel uzburkao njemačku, ali i širu evropsku javnost. U razgovoru s voditeljicom njemačkog javnog servisa NDR, Annom Engelke, objasnio je što ga je navelo na tu izjavu i kakvu prijetnju vidi u Rusiji.

Dok neki analitičari smatraju da je Rusija, koja se prilično muči da ostvari svoje vojne ciljeve u Ukrajini, ipak prijetnja kojom se može upravljati, Neitzel se s tim ne slaže. Smatra da bi se NATO trebao pripremiti za najgori mogući scenarij.

Prema njegovu mišljenju, Bundeswehr – njemačka vojska – predstavlja disfunkcionalan sistem, a svaka ozbiljna reforma bit će ogroman izazov za slabu vladu u Berlinu. Iako vjeruje da će nova vlada pokušati provesti određene promjene, smatra malo vjerovatnim da će to biti reforme kakve su Njemačkoj i Europi doista potrebne u vojnom i odbrambenom smislu. Po njemu, Bundeswehr bi se trebao usredotočiti na tri ključna područja: odbranu od dronova, protivzračnu odbranu i osiguravanje dovoljnih količina municije.

Nepredvidiva Kina

Situaciju dodatno komplicira sve učestalije zveckanje oružjem kineske vojske uz obalu Tajvana, upozorava vojni analitičar NDR-a Stefan Niemann. Zabrinutost raste da bi moćni kineski predsjednik Xi Jinping mogao iskoristiti rat u Ukrajini kao priliku i odlučiti se na napad na Tajvan. Iako Kina već dugo tvrdi da je Tajvan dio njezina teritorija, Tajvan u stvarnosti funkcionira kao neovisna država, sa svojom vladom i demokratskim političkim sistemom.

Peking je posljednjih godina intenzivirao vojne vježbe u blizini otoka, što je dio strategije pritiska na Tajvan. Te vježbe često uključuju pomorske i zračne manevre koji simuliraju blokade i napade na ključnu infrastrukturu Tajvana, s ciljem zastrašivanja tamošnjeg stanovništva i demonstracije kineske vojne moći.

Kina je više puta zaprijetila upotrebom sile u slučaju da se Tajvan formalno proglasi neovisnim. Te prijetnje potkrijepljene su opsežnim vojnim vježbama i pokazivanjem snage, uključujući moderne nosače aviona i napredne borbene avione. Kao odgovor, Tajvan je pojačao odbranu i povećao vojnu pripravnost, ali i dalje uvelike ovisi o podršci Sjedinjenih Američkih Država.

Sukob između Kine i Tajvana bio bi katastrofalan za cijeli svijet

Sjedinjene Američke Države već desetljećima imaju obavezu pomoći Tajvanu u samoodbrani, što je utvrđeno Zakonom o odnosima s Tajvanom iz 1979. godine. U skladu s tim zakonom, SAD se obvezuje opskrbljivati Tajvan sredstvima potrebnima za odbranu. U posljednje vrijeme, SAD su dodatno pojačale vojnu prisutnost u azijsko-pacifičkoj regiji i povećale prodaju oružja Tajvanu kako bi osigurale da otok može odoljeti eventualnoj kineskoj agresiji. Američki ministar obrane Pete Hegseth poručio je Tajvanu da mu SAD jamče tzv. "uvjerljivo odvraćanje", što znači da će poduzeti sve mjere kako bi spriječile Kinu da lako izvede invaziju.

Upravo mogući oružani sukob između SAD-a i Kine najviše zabrinjava sigurnosne analitičare. Takav bi rat imao katastrofalne posljedice za cijeli svijet i mogao bi uzrokovati slom globalne ekonomije. Kina je u posljednjih nekoliko godina znatno proširila svoje vojne kapacitete – od naprednih raketnih sistema, preko nosača aviona, do drugih sofisticiranih tehnologija. Osim toga, učestvuje u zajedničkim vojnim vježbama s državama poput Irana i Rusije, što dodatno jača njezine vojne saveze usmjerene protiv Zapada.