Poznate po svojem laksativnom učinku, šljive su pravi majstori za pročišćavanje crijeva. Bogate su vlaknima, posebno sorbitolom, koji na prirodan način potiče probavu i pomaže u eliminaciji nakupljenih toksina.

Šljive primarno balansiraju vata došu. Iako su slatke i zagrijavajuće kvalitete, njihovo laksativno djelovanje učinkovito pokreće usporenu vatu i sprječava nadutost i zatvor.

Prema ayurvedi, pravilna probava temelj je zdravlja. Ako je probavni sustav spor, toksini se mogu nakupljati i uzrokovati umor, nadutost i osjećaj težine.

Šljive su tu da osiguraju nesmetan rad probavnog sistema, što je ključno za svaku detoksikacijsku kuru. Njihov kiseli postprobavni učinak (vipaka) potiče probavu i redovito pražjenje crijeva.

Sadrže mnogo hranljivih materija

Više od 15 minerala i vitamina i mali broj kalorija preporučuju šljive za svakodnevnu konzumaciju. U 100 grama šljiva ima 30 kalorija, osam grama ugljenih hidrata, sedam grama šećera, gram vlakana, a tu su i vitamini A, B, C i K.

Pored toga, svaki plod šljive sadrži magnezijum, kalijum, fosfor, bakar i mangan.

Bogate su antioksidantima

Šljive su bogate antioksidantima, koji povoljno utiču na smanjenje upala i štite ćelije od slobodnih radikala.

Posebno su bogate polifenolima, koji imaju pozitivne efekte na zdravlje kostiju i mogu da pomognu u smanjenju rizika od srčanih bolesti i dijabetesa.

Neke studije su pokazale da šljive sadrže dvostruko više polifenola od nektarina.

Povoljno utiču na nivo šećera u krvi

Iako su prilično bogate ugljenim hidratima, šljive ne izazivaju značajan skok šećera u krvi.

Ovo se pripisuje njihovom potencijalu da povećaju nivoe hormona koji igra ulogu u regulaciji šećera u krvi.

Pored toga, vlakna u šljivama mogu da budu djelimično odgovorna za njihov uticaj na šećer u krvi. Naime, vlakna usporavaju brzinu kojom naše tijelo apsorbuje ugljene hidrate poslije obroka, što dovodi do postepenog porasta šećera u krvi, ali ne i naglog skoka šećera u krvi.

Prijatelj srca

Redovno konzumiranje šljiva može da ima pozitivne efekte na zdravlje srca. Proučavane su zbog potencijala da snize povišen krvni pritisak i nivo holesterola, koji su glavni faktori rizika za pojavu srčanih oboljenja.

Pozitivni efekti svježih, ali i suvih šljiva na faktore rizika od srčanih bolesti vjerovatno su posljedica velike količine vlakana, kalijuma i antioksidanata.

I suhe suhe šljive su iznimno zdrave, a neke studije otkrile su dobrobite za zdravlje kostiji. Istraživanje je proveo Kinesiology institut, a uključene su bile žene koje su prošle menopauzu.

Trebale su kroz godinu dana u danu pojesti 6, 12 ili niti jednu suhu šljivu.

Glavni autor studije dr. Janhavi Demani pojasnio je kako rezultati upućuju da se konzumacijom 6 ili 12 šljiva u danu može smanjiti mogućnost upalnih procesa koji doprinose gubitku koštane mase kod žena nakon menopauze

Voće i povrće koje je bogato bioaktivnim sastojcima poput zdravih kiselina, flavonoida i karotenoida može pomoći u borbi protiv osteoporoze. Suhe šljive sadrže polifenole koji mogu smanjiti posljedice upala i oksidativnog stresa koji doprinose gubitku koštane mase“, dodaje nutricionistica Kelsey Sackmann.

Ističe i kako ovo voće može imati dodatne dobrobiti za organizam jer sadrži minerale, vitamin K, fenole i dijetalna vlakna – koji su neophodni za zdravlje. Bogate su i vitaminom C, a u značajnim količinama sadrže i vitamine B skupine te vitamine E. Često se spominje i obilje vitamina A zato što su šljive bogate beta-karotenom koji se u organizmu po potrebi pretvara u vitamin A.

Suhe šljive jedan su od najjednostavnijih načina za dovođenje probavnog sustava u ravnotežu jer opskrbljuju crijeva jednostavnim šećerima koji privlače tekućinu. Poticanjem probave i smanjivanjem koncentracije litoholne kiseline, suhe šljive mogu pomoći u sprječavanju raka debelog crijeva. Snižavanjem razine LDL-kolesterola, suhe šljive mogu smanjiti opasnost od bolesti koronarnih arterija i kapi.

I dok su suhe šljive poznate kao supernamirnica, imajte na umu da su pune šećera pa pripazite na količinu koju jedete. Dobro ih je kombinirati s proteinima kako bi se prevenirao porast šećera u krvi. 

(SB)