Početkom oktobra će se u Europskom parlamentu ponovno glasati o nepovjerenju predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Za to su podnesena dva zahtjeva, jedan od strane krajnje desnice okupljen oko skupine „Patrioti za Europu“, a drugi od strane krajnje ljevice.

I jedni i drugi su za svoj zahtjev skupili dovoljan broj potpisa, tačnije 10 posto od ukupnog broja zastupnika u Europskom parlamentu.

Bit će ovo novo glasanja nakon što je jedno održano u julu na kojem je Von der Leyen dobila veliko povjerenje, a predlagatelji opoziva poraženi su s velikom razlikom. Šanse da Europski parlament izglasa nepovjerenje von der Leyen su male, gotovo nikakve, jer ključne tradicionalne proeuropske stranke se neće htjeti svrstati uz krajnju desnicu ili krajnju ljevicu, iako nezadovoljstvo s radom Europske komisije, na čijem je čelu von der Leyen, postoji i među njima.

Dok krajnja desnica traži opoziv Von der Leyen zbog onoga što oni smatraju „manjkom transparentnosti“ i „štetnim trgovinskim sporazumima“, krajnja ljevica njen opoziv traži zbog nedjelovanja Europske komisije u slučaju Izraela zbog napada na Gazu.

Jedan od razloga zašto će se teško izglasati nepovjerenje predsjednici Europske komisije je i činjenica da se u tom slučaju mora raspustiti cijeli sistem Europske komisije i formirati nova. Za to je potrebno u najboljem slučaju nekoliko mjeseci jer se trebaju složiti sve države članice i političke grupe, i taj postupak bi za EU u ovom trenutku bio krajnje štetan. Zbog toga će vjerovatno i ovog puta takozvana proeuropska većina u Europskom parlamentu, koju čine Europski pučani, Socijalisti i demokrati, Liberali, zeleni i velik dio konzervativaca, glasati protiv prijedloga krajnje desnice i krajnje ljevice, prenosi Jutarnji list.

Iako su šanse za rušenje von der Leyen male, postat će neugodno ako se svakih par mjeseci skupe potpisi za glasanje o njenom opozivu u Europskom parlamentu, za što je potreban mali broj potpisa i nije ih teško skupiti, što pokazuje i ovaj primjer. Ovakva glasanja stalno će testirati i stabilnost takozvane proeuropske većine u Europskom parlamentu. Kriza u Gazi i sporazum o trgovini s Amerikom, kao i postupno odustajanje Komisije od nekih ciljeva zaštite okoliša, su povećali tenzije u odnosima između Europskih pučana (EPP) iz čijih redova dolazi Von der Leyen i Socijalista i liberala na drugoj strani. Ali ne toliko da se bilo tko od njih svrsta na stranu krajnje desnice ili krajnje ljevice.

Kako se radi o dva odvojena zahtjeva, Europski parlament će morati održati dva odvojena glasanja za izglasavanje nepovjerenja Ursuli von der Leyen.