U političkom Berlinu sve su češće naznake da se etablirane stranke okreću od Aleksandra Vučića kao garanta stabilnosti u regiji. Jedina stranka koja i dalje podržava njega i Milorada Dodika je AfD (Alternativa za Njemačku).

Njemačka politika u Aleksandru Vučiću već dugo vidi garanta stabilnosti i sigurnosti na Balkanu – od Angele Merkel, preko Olafa Scholza, pa do Friedricha Merza. Kritike na neke aspekte njegove vladavine, doduše, oduvijek su bile prisutne, ali Vučić je i za politički Berlin i za Brisel bio previše važan u nekim od najvažnijih procesa stabilizacije zapadnog Balkana, poput normalizacije odnosa Srbije i Kosova te držanja pod kontrolom Milorada Dodika. Stoga se Vučića kritikama nije željelo previše odvraćati od evropskih integracija, piše Deutsche Welle.

U posljednje vrijeme, međutim, primjećuju se sve češće naznake da bi ova "ljubav iz koristi" mogla puknuti. Čini se da je kap koja je prelila čašu Vučićev nedavni odlazak u Peking, na proslavu 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu. Tamo se predsjednik Srbije rukovao s autokratama, a posebno srdačan je bio susret s Vladimirom Putinom, kojeg je njemački kancelar Friedrich Merz nedavno nazvao najvećim ratnim zločincem današnjice. Povrh svega, Vučić je visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christiana Schmidta nazvao „gaulajterom“, a poslanike Evropskog parlamenta koji su prisustvovali protestima u Srbiji – „ološem“.

Kritike stižu sa svih strana: "Vučić podmeće požare"

Spoljnopolitički portparol poslaničke grupe vladajuće SPD, Adis Ahmetović, osvrnuo se na konkretne verbalne napade Vučića na Schmidta i političare iz EU.

"Aleksandar Vučić poznat je po svojim verbalnim provokacijama, s obzirom na to da je tokom rata u Bosni bio novinar tadašnjeg propagandnog TV-kanala ‘Channel S'. Kada argumenti više ne pomažu, poseže se duboko u disonantnu retoričku kutiju. Ključ za mir i stabilnost u regiji leži u Beogradu. Da je Srbija funkcionalna država s demokratijom i vladavinom prava, ne bi bilo ni sukoba u susjedstvu. Vučić retorički podmeće požare kako bi skrenuo pažnju sa svog unutrašnjopolitičkog neuspjeha", direktan je Ahmetović u saopštenju za DW.

Sličnu kritiku izrazio je i Michael Brand, potpredsjednik parlamentarne grupe za Jugoistočnu Evropu iz redova vladajuće CDU. On je poručio da Berlin i Brisel treba dobro da razmisle o daljoj podršci Vučiću. "Ne bi trebalo da milijardama podržavamo autokratu, koji Evropu proglašava neprijateljem, bori se protiv sopstvenog naroda i agresivno nastupa protiv susjeda", zaključio je demokršćanski političar.

Iz Stranke zelenih, izvjestitelj za zapadni Balkan, Boris Mijatović, optužio je Vučića da poslije deset mjeseci sada pokušava da uguši proteste silom. "Od sredine augusta država pod Aleksandrom Vučićem sve češće koristi suzavac i pendreke kako bi spriječila do tada mirne proteste. Najstrože osuđujemo primjenu nasilja i pokušaje zastrašivanja mirnih demonstranata", rekao je Mijatović.

AfD i dalje na Vučićevoj strani

Iz relativno jedinstvenog stava poslaničkih klubova u Bundestagu izdvaja se jedino stav najveće opozicione grupe u parlamentu – AfD. Alexander Wolf, član spoljnopolitičkog odbora Bundestaga, rekao je za DW da AfD glavni razlog destabilizacije vidi negdje drugo.

"AfD glavni razlog destabilizacije zemlje vidi manje u izjavama Vučića ili Dodika, a više u sve autokratskijem ponašanju EU i UN, te u unitarističkim nastojanjima Bošnjaka na reviziji Dejtonskog sporazuma", kazao je Wolf.

Wolf, koji je izazvao ogorčenje Bundestaga odbivši da upotrijebi pojam genocid za događaje u Srebrenici, smatra da i potjernica protiv Milorada Dodika služi huškanju jedne etničke grupe protiv druge. Dodao je da Bosna i Hercegovina ne može opstati kao centralizovana država, a da "Bošnjaci ne bi trebalo da uskraćuju prava svojim manjinama, posebno Hrvatima i Srbima". (op. red.: Srbi i Hrvati nisu manjine, već konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini).

"Dodik je demokratski izabran predsjednik RS-a i kao takvog ga treba poštovati, naročito ako ga referendum u oktobru potvrdi na funkciji", zaključio je Wolf.