PATRIJARH PUTIN: Sprega geopolitike i pravoslavne crkve

Ključni saveznik ruske vlasti, Ruska pravoslavna crkva širi svoj utjecaj u Evropi i Americi, služeći kao instrument propagande, špijunaže i destabilizacije u korist interesa Kremlja

  • Svijet

  • Prije 2h  

  • 0

Pravoslavno hrišćanstvo je najrasprostranjenija religija u Rusiji. Riječ je o grani hrišćanstva nastaloj nakon tzv. „Velikog raskola Istoka i Zapada“ 1054. godine, kada je došlo do prekida s papom u Rimu. Od tada se pravoslavni hrišćani organiziraju u autokefalne crkve koje imaju vlastitu vrhovnu vlast, iako priznaju simbolično prvenstvo Patrijarha u Carigradu, piše El Confidencial.

Ruska pravoslavna crkva (RPC) druga je hrišćanska denominacija po broju vjernika, odmah iza Katoličke crkve. To joj daje ogroman prestiž i utjecaj. No, iznad svega, RPC je stoljećima bila stub ruske identitetske politike, a u posljednjim decenijama pretvorena je u ključni instrument vanjske politike Kremlja.

Crkva je korištena za promoviranje koncepta „ruskog svijeta“ (Russkiy Mir), koji nastoji širiti kulturni, religijski i geopolitički utjecaj Rusije u inostranstvu. U Evropi se to ogleda kroz aktivnosti „meke moći“, propagandu, špijunažu i političku destabilizaciju. Upravo taj koncept poslužio je i za opravdanje invazije na Ukrajinu. Ako je u Drugom svjetskom ratu sovjetski lider Josif Staljin posegnuo za Ruskom pravoslavnom crkvom kako bi galvanizirao patriotizam poslije nacističke invazije, Vladimir Putin se također oslonio na religiju i RPC kako bi stvorio ono što je britanski list The Economist nazvao „novim ruskim kultom rata“.

Patrijarh Kiril, poglavar RPC, u martu 2022. u propovijedi je kritizirao kulturni utjecaj Zapada i istakao da se u ratu u Ukrajini odlučuje o „spasenju čovječanstva“. U martu 2024, tokom kongresa Svjetskog savjeta ruskih naroda, RPC je objavila dekret u kojem je tvrdila da je „sa duhovne i moralne tačke gledišta, Specijalna vojna operacija sveti rat“, koristeći eufemizam ruske vlasti za invaziju Ukrajine iz februara 2022.

Veza između ruske države i RPC seže do carskog perioda, kada je crkva služila kao legitimizator autokratske vlasti. Zvanična doktrina crkve bila je da je car Božji izaslanik i „otac nacije“. U sovjetsko doba RPC je bila progonjena, ali je opstala kroz saradnju s KGB-om. Prema deklasifikovanim švicarskim dokumentima iz 70-ih godina, sadašnji patrijarh Kiril sarađivao je s KGB-om.

Nakon pada SSSR-a, RPC je doživjela preporod, djelimično finansiran državnim novcem, i postala ključni Putinov saveznik od njegovog dolaska na vlast 2000. godine. Već prvi Nacionalni sigurnosni koncept iz januara 2000. naglašavao je jačanje „moralnih vrijednosti, tradicija i patriotizma“ kao nacionalne interese. RPC je napredovala kroz povratak oduzetog imovinskog naslijeđa, porezne olakšice i uvođenje vjeronauke u škole. Putin je pravoslavlje često koristio da opravda unutrašnju i vanjsku politiku, predstavljajući Rusiju kao „branitelja hrišćanskih vrijednosti“. Patrijarh Kiril otvoreno je podržavao Putina na predsjedničkim izborima 2012. i 2018, kada je Putinovih prvih 12 godina vlasti nazvao „Božjim čudom“.

Prema analizi Nicholasa Chkhaidzea za Jamestown Foundation, „Ruska pravoslavna crkva igra ključnu ulogu u hibridnom ratu Moskve protiv Ukrajine i Zapada“; kroz njen utjecaj, Kremlj nastoji obnoviti status velike sile i eliminirati zapadni utjecaj.

Prisustvo pravoslavnih svećenika izvan Rusije, koji se formalno brinu o vjernicima, često je korišteno kao paravan za obavještajne operacije. FBI je u proljeće 2023. upozorio američke pravoslavne zajednice na pokušaje regrutacije koje provode ruske službe. Posebno je spomenut Dmitry Petrovsky iz Odjela za vanjske odnose RPC, za kojeg se sumnjalo da je povezan sa ruskim obavještajnim službama. Uhapšen je 2021. u SAD-u, a na njegovom laptopu nađen je dosije sa podacima o svećenicima i njihovim porodicama koje je pokušavao vrbovati ucjenom.

U Bugarskoj je u septembru 2023. protjeran arhimandrit Vassian Zmeev, predstavnik RPC, zajedno s dvojicom bjeloruskih svećenika, zbog „hibridne strategije Rusije za politički utjecaj“. Zmeev je ranije protjeran i iz Sjeverne Makedonije zbog špijunaže.

Francuski France24 je u julu 2025. otkrio da švedske vlasti istražuju RPC crkvu u Västeråsu, čija je izgradnja financirana od strane Rosatoma i podignuta pored NATO-ove baze i vojnog komunikacijskog centra. Crkva, s tornjem od 22 metra, nadmašuje zakonske limite za objekte u blizini aerodroma. Švedska služba sigurnosti SAPO ubrzo je izdala upozorenje da RPC služi kao „platforma za obavještajno prikupljanje i operacije utjecaja“.

U Francuskoj i Njemačkoj, RPC gradi monumentalne hramove finansirane novcem ruskih oligarha. Katedrala Svetog Trojstva u Parizu, vrijedna 170 miliona eura, istovremeno je i kulturni centar i diplomatska kapela ruske ambasade, uživajući imunitet.

U Ukrajini, RPC je decenijama promovirala lojalnost Moskvi, sve do 2018, kada je ukrajinska pravoslavna crkva postala autokefalna uz odobrenje Carigrada. Taj proces bio je praćen sajber-napadima na e-mail servere carigradskog patrijarhata, iza kojih su, prema sumnjama, stajali ruski hakeri.

Nakon raskola, RPC je pojačala propagandu, nazivajući rat „krstaškim pohodom“. Vijeće Evrope u rezolucijama 2540 i 2567 iz 2024. osudilo je „zloupotrebu religije i iskrivljavanje pravoslavne tradicije“ od strane Kremlja i RPC, označivši je „instrumentom propagande“.

U balkanskim zemljama, gdje pravoslavlje dominira, RPC i njeni saveznici potiču proruskog sentimenta, posebno u Srbiji, Crnoj Gori i BiH. U crnogorskim protestima 2021. značajnu ulogu imali su proruski svećenici.

U Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi, RPC traži saveznike u konzervativnim krugovima, naglašavajući zajednički front protiv „moralnog sloma Zapada“. Promoviše narative o „islamizaciji Evrope“ i „zaštiti porodice“, a kroz Međunarodnu organizaciju za porodicu povezuje se s desnim liderima poput Viktora Orbána i Mattea Salvinija.

IZVOR: El Confidencial

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...