Bivši premijer Ivo Sanader i šef mađarskog MOL-a Zsolt Hernadi uspjeli su pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Evropskim sudom za ljudska prava. 

U tužbi su tvrdili da nisu imali pošteno suđenje, a sada je Evropski sud za ljudska prava na osnovu te tužbe otvorio postupak. Od Hrvatske se očekuje očitovanje, nakon čega će uslijediti presuda.

Radi se o aferi Ina-MOL u kojoj je Sanader proglašen krivim da je primio 10 miliona eura mita od Hernadija kako bi MOL preuzeo kontrolu nad Inom. Presuda Sanaderu prvobitno je postala pravosnažna 2014. godine, ali ju je godinu kasnije Ustavni sud ukinuo uz obrazloženje da niži sudovi nisu smjeli započeti razmatranje krivice ili nevinosti premijera polazeći od zaključka da su ugovori između Vlade RH i MOL-a bili protivni interesima Hrvatske. To je, prema Ustavnom sudu, zamaglilo razliku između individualne krivične odgovornosti Sanadera za primanje mita i političke odgovornosti Vlade RH za sklapanje ugovora, te instrumentaliziralo državni interes u svrhu dokazivanja Sanaderove krivice u krivičnom postupku.

Sporna presuda i Ježićevo svjedočenje

U decembru 2015. ponovljeno suđenje Sanaderu spojeno je sa suđenjem Hernadiju. U decembru 2019. obojica su proglašena krivima. Ključno je bilo svjedočenje Roberta Ježića, koji je, nakon što je i sam bio uhapšen u drugom postupku, izjavio da ga je Sanader zamolio da organizuje primitak novca, što je i učinio, ukazujući na ugovore sklopljene u junu 2009. između njegove švicarske firme Xenoplast s dvije kiparske firme.

Nakon što su se i Sanader i Hernadi nakon pravosnažne presude ponovo obratili Ustavnom sudu, a njihove tužbe bile odbijene, uslijedila je tužba protiv Hrvatske Evropskom sudu za ljudska prava.

Sada, nakon što je Sanader nedavno pušten na uslovnu slobodu, a Hernadi i dalje nedostupan hrvatskom pravosuđu, stiže informacija da je protiv Hrvatske na osnovu njihovih tužbi ipak pokrenut postupak. U njemu će se razmatrati jesu li imali pravedno suđenje.