Zastupnički dom Parlamenta Federacije - još jedan mandat u kojem većina zavisi od tačke do tačke dnevnog reda. Sjednice koje ovise o zdravstvenom stanju zastupnika. Vlast koja obara vlastiti dnevni red. A radnici, privrednici i penzioneri na čekanju. Može li koalicija, koja vrlo često funkcionira na principu ucjena i trgovine, ispuniti predizborna obećanja? Je li godina pred izbore tempiran trenutak za dugo čekane reforme?

Gosti Plenuma FTV-a su bili: Dragan Mioković, Jasmina Bišćević-Tokić i Slaven Raguž.

Slaven Raguž, zastupnik HRS-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, upozorio je da je „tanka većina“ u zakonodavnom tijelu glavni razlog za skidanje pojedinih zakona s dnevnog reda.

Kao primjer naveo je Prijedlog zakona o vještacima, koji je, prema njegovim riječima, povučen zbog pritiska javnosti.

„To je stvar političkih igara unutar vladajuće većine. Nije prvi put da se oni između sebe ne dogovore“, dodao je.

Raguž smatra da je ključni problem sadašnjeg saziva Parlamenta Federacije taj što je ovo tijelo pretvoreno u uslužni servis Vladi.

„Mi smo izabrali izvršnu vlast. Vlada se potvrđuje u Parlamentu. Oni trebaju biti uslužni servis nama, a ne da imate situaciju da smo mi izglasali negativno mišljenje za niz koncesija za solare u Hercegovini, a FERK je jednostavno ignorisao glasanje u Parlamentu i dao koncesiju za solare 'jer mi to možemo, Vlada nam je odobrila'. To je suštinski problem. Mi nismo uslužni servis nikoga. Nas je narod birao i mi smo birali izvršnu vlast“, poručio je Raguž.

„Za sutra (danas op. SB"), s početkom u 10 sati, zakazana je 24. redovna sjednica. Prema informacijama koje imam, ne bi trebalo da bude problema s usvajanjem dnevnog reda“, rekao je Dragan Mioković, predsjedavajući Zastupničkog doma PFBiH.

Neslaganje s dnevnim redom nije nepoznat scenario, što predsjedavajući obrazlaže kao 'stvari koje nisu neobične u parlamentarnom životu kojeg čini više stranaka koje su po mnogo čemu ideološki i na svaki drugi način različite'.

„Jučer je u moj kabinet došao zahtjev koji je potpisao premijer, koji sa dnevnog reda povlači tri od pet zakona: Zakon o rudarstvu, Zakon o vještacima i treći je Zakon o raseljenim licima. Kao obrazloženje, premijer je naveo da je na ove zakone uložen veći broj amandmana i da Vladi treba vrijeme da sve te amandmane razmotri i uradi. Dakle, u parlamentarnoj proceduri, poslovnički, Vlada dostavlja prijedlog zakona, nacrta zakona i tako dalje - ona je predlagač. Ukoliko Vlada u određenom momentu procijeni da povuče to, ona, odnosno premijer dostavi takvu obavijest i ja tako postupam“, pojasnio je Mioković.

Uslijed rasprave i govora o Parlamentu kao uslužnom servisu Vlade, predsjedavajući je kategorički odbio Raguževe navode, te kazao kako 'ne dozvoljava da parlament bilo kome bude servis'.

„Ako neko predloži dnevni red, ja sam dužan taj dnevni red proslijediti Vladi, odnosno taj prijedlog zakona proslijediti Vladi. Razumijem i opoziciju, ali ja sam čovjek od procedura, poštujem procedure i javno kažem ne dozvoljavam da tijelo kojim predsjedavam bilo kome, uključujući i moju vladu, naglašavam, moju vladu, bude bilo kome servis“, zaključio je Mioković.

Jasmina Bišćević-Tokić, zastupnica SDA u Zastupničkom domu FBiH, komentirala je povlačenje tri zakona sa dnevnog reda predstojeće sjednice, naglašavajući ozbiljnu zabrinutost zbog nedostatka redovnih sjednica i transparentnosti u radu vlasti. Prema njenim riječima, od marta ove godine održane su samo dvije sjednice Parlamenta, a obje su prošle bez usvojenog dnevnog reda.

„Mislim da je nedopustivo da dva dana prije početka sjednice, gdje je predsjedavajući zajedno s kolegom utvrdio dnevni red, kako ide po poslovniku, da premijer (Nermin) Nikšić povlači te zakone“, kazala je ona, dodajući da su zakoni, uključujući zakon o vještacima, prošli Vladu još u julu.

Osim toga, ocijenila je da se iza povlačenja zakona krije politički pritisak i javne reakcije.

„Mislim da je razlog za povlačenje zakona pritisak javnosti, gdje se direktno miješalo u rad pravosuđa. Reagirala je predsjednica Vrhovnog suda, reagirao je i glavni tužilac FBiH, a i udruženje vještaka“, naglasila je.

Bišćević-Tokić je posebno kritikovala nedostatak izvještaja o radu Vlade, koji nije bio dostavljen parlamentu u posljednje dvije godine.

„Ljudi ne znaju kako je utrošen budžet. Šta radi Vlada? Je li znamo na šta je otišlo 350 miliona eura, koje su se zadužili na Londonskoj berzi? Ovo se dešava zato što je Parlament donio zakon o dugu i zaduživanju na način na koji se nije smio donijeti. Odnosno, da je isključio i Parlamentarnu skupštinu Bosni i Hercegovini u smislu saglasnosti, a i Parlament Federacije“, navela je Bišćević-Tokić.

Osvrnula se i na političke igre koje ometaju rad Parlamenta, ističući konkretne primjere s dnevnog reda: „Dva puta Klub SDA traži da uđe u dnevni red Strategija za mlade, ali svaki put glasate negativno.“

Također, spomenula je kako se sve veći broj važnih pitanja, uključujući Južnu interkonekciju, odbija ili odgađa zbog nesuglasica između HDZ-a i drugih političkih stranaka.

„Ovo su sve stvari gdje se u suštini pokazuje slabost zakonodavnog tijela na račun izvršne“, zaključila je Bišćević-Tokić, naglašavajući potrebu za većom odgovornošću.