Već desetljećima u susjednoj Hrvatskoj bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, a čak 80 posto slučajeva može se spriječiti. 

- Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj je 40 posto, što nije prihvatljivo. Mi bismo trebali težiti da to bude barem 30 posto. Mi smo još uvijek zemlja visokog kardiovaskularnog rizika i zato su ovakve manifestacije podsjetnik svima da se mora brinuti o srcu, kazao je Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.

- Moja poruka bi bila da osim što u kardiovaskularnim bolestima imamo dobru kurativu, da trebamo dati naglasak i na preventivi, istaknula je Irena Hrstić, ministrica zdravstva RH.

Akademik Miličić, rekao je da se bolesti srca mogu u najvećem broju slučajeva spriječiti zdravim načinom života, nepušenjem, žustrim kretanjem od barem pola sata na dan, zdravom prehranom, primjerenim kalorijskim unosom.

Genetika je samo 30 posto, a sve ostalo je naš stil života, istaknuo je.

Kao simptom kod kojeg treba odmah potražiti liječničku pomoć izdvojio je bol u prsima, obično u središtu prsa, jer ona može upućivati na anginu pectoris ili infarkt miokarda, a postoji i niz drugih simptoma, od aritmije i preskakanja srca, zapuhivanja pri naporu, lošeg podnošenja napora, gušenja kada se leži na ravnoj podlozi.

Prema podacima Svjetske kardiološke federacije jedna od pet osoba umrijet će o kardiovaskularnih bolesti, no 80 posto bolesti srca i moždanog udara može se spriječiti. One su desetljećima vodeći uzrok smrtnosti i u susjednoj Hrvatskoj.

Voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti s registrima u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Verica Kralj rekla je kako je u 2024., od bolesti srca umro 20341 osoba, što je 40 posto svih umrlih - 45 posto žena i 35 posto muškaraca.

Najčešće dijagnostičke skupine bile su ishemijska bolest srca i hipertenzivne bolesti, a kardiovaskularne bolesti su odgovorne i za 24 posto svih prijevremenih smrti, prije 65 godine života.

Unatoč 20-godišnjem smanjenju smrtnosti, Hrvatska i dalje bilježi više stope smrtnosti od prosjeka Europske unije sa standardiziranom stopom od 591,7 na sto tisuća stanovnika.

Ivana Portolan Pajić, članica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca, smatra kako su ovakve javnozdravstvene akcije prilika su da se građani jednostavno, brzo i besplatno upoznaju sa svojim zdravstvenim statusom i dobiju savjete stručnjaka, a njihov je cilj da što veći broj ljudi postane svjestan rizika i na vrijeme poduzme korake za zdraviji život.