Sébastien Lecornu danas je započeo svoj drugi mandat na funkciji premijera Francuske, suočen s ozbiljnim pritiskom – mora imenovati nove članove kabineta koji će do ponedjeljka predstaviti budžet, dok su politički protivnici već najavili da će pokušati srušiti njegovu vladu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovo je imenovao svog odanog saveznika za premijera kasno sinoć, svega nekoliko dana nakon što je Lecornu podnio ostavku, tvrdeći da ne vidi način da se formira stabilna vlada u duboko podijeljenom parlamentu koja bi mogla izglasati budžet za 2026. godinu.

Lecornu je prethodno bio premijer samo 27 dana, što ga čini premijerom s najkraćim stažom u modernoj francuskoj historiji – ali nije sigurno ni da će ovaj put potrajati duže.

Politička kriza u Francuskoj

Macronova odluka izazvala je oštre reakcije opozicije. Njegovi najžešći protivnici smatraju da je jedini izlaz iz, kako kažu, najdublje političke krize u Francuskoj u posljednjih nekoliko decenija – raspuštanje parlamenta i raspisivanje prijevremenih izbora, ili čak Macronova ostavka.

Ekstremna ljevica i desnica već su najavile da će glasati protiv Lecornua, što znači da će njegova sudbina zavisiti od podrške socijalista – čiji stavovi još nisu poznati.

Budžet kao glavni prioritet

Lecornu ima vrlo malo vremena – do ponedjeljka mora predstaviti nacrt budžeta, prvo pred članovima vlade, a zatim i pred parlamentom.

To podrazumijeva da će morati imenovati ključne ministre – posebno one zadužene za finansije, budžet i socijalna pitanja.

Ni Jelisejska palata ni kabinet premijera zasad nisu objavili kada će Lecornu imenovati ministre, niti ko bi mogli biti novi članovi vlade.

U objavi na društvenoj mreži X, Lecornu je naglasio da svako ko bude dio njegove vlade mora odustati od ličnih ambicija da naslijedi Macrona 2027. godine. Obećao je kabinet koji će simbolizirati „obnovu i raznolikost“.

Iako još nije iznio detalje budžeta, Lecornu je ranije izjavio da budžetski deficit treba biti smanjen na između 4,7 i 5 posto BDP-a naredne godine – što je više od 4,6 posto koliko je zahtijevao njegov prethodnik. Očekuje se da će ovogodišnji deficit iznositi 5,4 posto.

Također nije poznato šta planira u vezi sa spornim pitanjima poput ukidanja Macronove reforme penzionog sistema i uvođenja poreza za milijardere – što su uslovi koje su socijalisti postavili za eventualnu podršku njegovoj manjinskoj vladi.