U egipatskom ljetovalištu Sharm el Sheiku danas bi se trebao održati međunarodni mirovni summit, na koji dolazi 20-ak svjetskih čelnika. Prema sporazumu Hamas bi do 11 sati trebao osloboditi preostalih 48 talaca, živih ili mrtvih, a Izrael mora zauzvrat pustiti na slobodu 250 palestinskih zatvorenika.

Može li taj sastanak donijeti konkretan pomak prema trajnom primjeru između Izraela i Hamasa i što bi eventualni neuspjeh summita značio za daljnje proširenje sukoba i stabilnost Bliskog Istoka?

O tome u emisiji "U mreži Prvog" govorili su bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Tonino Picula, profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Đana Luša i profesor na veleučilištu Velika Gorica i sveučilištu Libertas Marinko Ogorec. 

Picula pozdravlja pokušaj sklapanja mira i napominje njegovu važnost u spašavanju ljudskih života.

- Treba pozdraviti pokušaj sklapanja mira kojeg je inicirao američki predsjednik Trump. Ako se realizira u ovim svojim bitnim točkama, znači prije svega spašavanje ljudskih života, kao i preostalih zarobljenih talaca od strane Hamasa, tako i prestanak stradanja velikog broja civilnog stanovništva u Gazi, rekao je.

Prema riječima Picule, odustajanje od strateških ciljeva, sukobljenih strana, put je ka trajnom miru.

- Da bi ovaj pokušaj dogovaranja trajnog mira u tom dijelu Bliskog Istoka doista uspio, potrebno je da glavni suparnici na tom području odustanu od dobrog dijela svojih strateških ciljeva. Hamas, koji kao teroristička organizacija u svojim temeljnim dokumentima ima eliminaciju Izraela kao države, i jednako tako trebao bi Izrael odustati od glavnine svojih političkih projekcija, odnosno da eliminira svaku ideju ne samo o palestinskoj državi nego bilo kakvom obliku njezine samouprave, kazao je Picula.

Optimizam, treba pretočiti u politički realnost, istaknuo je Picula.

- Za dugoročni optimizam koji treba zamijeniti u obični racionalni pesimizam, kad govorimo o situaciji na Bliskom Istoku, trebat će sačekati iduće tjedne, ističe.

Najvažnija tačka Trumpovog plana je razoružanje. U sigurnosnom smislu, ističe Ogorec, Hamas bi to smatrao kapitulacijom.

- Zbog toga najvjerojatnije će zadržati jedan dio naoružanja. Nešto će možda čak i odložiti, ali veći dio će najvjerojatnije zadržati. Odlaganje oružja, odnosno polaganje oružja, za njih bi bila apsolutno kapitulacija, naveo je Ogorec.

Ogorec ističe da je Hamas oslabio, ali da postoji rizik od pojave radikalnije skupine.

- Kad govorimo o Hamasu, on je već dosta oslabljen, to se mora priznati. Tako da, samim time, on možda i gubi određenu zonu utjecaja. Ali uvijek ćete imati dovoljno radikala na tom prostoru da nastave njihovo djelo, ustvrdio je.

Napominje, da u radikalnom okruženju, iskorjenjivanje takvih ideja ide jako teško.

- Ja sam svojevremeno rekao da Hamas nije skupina ljudi, niti teroristička organizacija, to je ideja. Takve skupine jednostavno mogu zaživjeti u nekom novom radikalnom okruženju koji će nastaviti istu priču. Drugim riječima, takva situacija se vrlo teško može iskorijeniti, dodao je.

Prema mišljenju Ogoreca, Hamas je značajno iscrpljen vojnim sukobom, dok je faktor iscrpljenosti na izraelskoj strani, manji.

- U ovom slučaju radi se o asimetričnom sukobu. I kad imamo asimetrični sukob, onda vidimo da izraelska vojska poduzima puno, odnosno koristi sve svoje kapacitete kako bi realizirala i vojnu operaciju i operaciju iza toga. Ne mislim da je previše opterećena, da je previše ona umorna takvom situacijom, za razliku od Hamasa koji vjerojatno jest.

Ono što zabrinjava je, kako će se svih 20 tačaka sporazuma provesti, istaknula je Luša.

- Prvenstveno riječ je o demilitarizaciji regije, deradikalizaciji regije, ali postavlja se pitanje što to točno znači, tko će nadzirati tu i odlučiti da je regija deradikalizirana, demilitarizirana, navela je Luša.

Razoružavanje Hamasa apostrofirala je kao jedan od ključnih tačaka sporazuma.

- Zatim imamo razoružavanje Hamasa. Možda će se odreći ofanzivnog arsenala, kojeg ima u manjoj mjeri, ali što se tiče defenzivnog sigurno ne, kazala je.

Pitanje uprave ili vlasti na području Gaze nameće se kao jedno od krucijalnih pitanja.

- Kao što piše u sporazumu, to bi trebalo biti nekakva tehnokratska prijelazna vlada pod mandatom ili pod nadzorom onog odbora za mir. Tu je također jako puno nepoznanica na koji način će to funkcionirati, tko će ući u tu prijelaznu vladu i kako će se u stvari reformirati i palestinska samouprava, kazala je.

Ističe važnost procesa, odnosno da se sam sporazum odvija u fazama.

- Za trajni mir trebamo stvarno sačekati da se cijeli proces odvija u fazama uz izraelsko povlačenje koje je počelo. Dakle, IDF se povukao na ovu prvu granicu koja je dogovorena, međutim kako će druge dvije faze izgledati ostaje za vidjeti, ustvrdila je.