Dok NATO muku muči pokušavajući pronaći način kako odgovoriti na ruske provokacije u zračnom prostoru članica saveza bez eskalacije sukoba nakon nedavnih upada ruskih dronova u zračni prostor Poljske i Rumunije te 12-minutno narušavanje zračnog prostora Estonije tri MiG-a 31 - s time da su posljednjih sedmica sumnjive bespilotne letjelice narušile i belgijski, njemački, danski i norveški zračni prostor - glavni sekretar NATO-a Mark Rutte danas je iznio nekoliko komentara koji zvuče kao da šef saveza stvarnost doživljava potpuno suprotno od država članica.

U srijedu su se ministri odbrane 32-članog zapadnog vojnog saveza sastali u Bruxellesu, a ključna rasprava vodi se oko pitanja kako začepiti rupe u ranjivoj protivzračnoj odbrani - koja se k tome protiv jeftinih ruskih dronova bori ispaljivanjem projektila vrijednih stotine hiljada eura - te sprječavaju li nacionalna pravila članica najvišeg vojnog oficira NATO-a, vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Europi, američkog generala Alexusa Grynkewicha, da se učinkovito suoči sa zračnim prijetnjama.

Mark Rutte tokom konferencije za novinare (Foto: Nicolas Tucat/Afp)

U NATO-u se, naime, trenutno vodi ozbiljna rasprava o tome kako ubuduće odgovoriti na ruske povrede zračnog prostora zemalja članica. Neke zemlje smatraju da odgovor treba biti oštriji, što bi potencijalno uključivalo ne samo rušenje dronova, već i ruskih borbenih aviona koji upadnu u zračni prostor NATO-a, dok neke zemlje pozivaju na oprez i umjereniji pristup po pitanju borbenih aviona u strahu od vojne eskalacije s neizvjesnim posljedicama, pogotovo nakon što je Moskva upozorila da bi rušenje njihovih zrakoplova značilo ratno stanje.

Članice jedno, šef drugo

S druge strane, NATO mora javnosti zemalja članica saveza pokazati da je u stanju garantovati sigurnost i primjereno i odlučno odgovoriti na provokacije i potencijalne ruske prijetnje, no malo ko, čini se, ima predodžbu o tome kako istovremeno ispuniti ta očekivanja, a ne izazvati eskalaciju i povećati opasnost od izravnog sukoba. U međuvremenu, NATO je pokrenuo operaciju zračnog odvraćanja pod imenom "Istočna straža"

Ruski MiG migovi estonija (Foto: Forsvarsmakten/afp/profimedia)

No, Mark Rute u najmanju je ruku neobično pristupio tom problemu, barem sudeći po njegovim izjavama u srijedu u Bruxellesu. Dok zvaničnici članica saveza zabrinuto zure u vrh svojih cipela nesigurnei činiti, on je izjavio da je NATO toliko jači od Rusije da države članice ne moraju rušiti ruske avione koji ulaze u njihov zračni prostor, kako je prenio britanski The Times.

Rutte, koji predsjedava sastankom, a kojem prisustvuje i Peter Hegseth u svom prvom posjetu savezu pod novom titulom američkog "ministra rata", umanjio je tako potrebu da NATO obara ruske borbene avione. "Toliko smo jači od Rusa da ne moramo oboriti njihove avione kada uđu u naš zračni prostor", rekao je on, očito pokušavajući ovakvim, dojam je, neobičnim stavom, barem se tako čini, pomiriti oba zahtjeva - onaj za uvjeravanjem javnosti u snagu saveza kao jamca sigurnosti i izbjegavanje mogućnosti eskalacije u najvećoj mogućoj mjeri.

Prema njemu, superiornost NATO-a u odnosu na sposobnosti Kremlja, znači da savez može pokazati suzdržanost.

Također je, kako prenosi Kyiv Independent, rekao da NATO ne bi trebao precjenjivati ​​ruske sposobnosti, pokušavajući ublažiti zabrinutost zbog hibridnih aktivnosti Moskve usmjerenih protiv zapadnog saveza. "Vjerujte našoj vojsci", rekao je Rutte na konferenciji za novinare nakon sastanka s ministrima obrane NATO-a u Bruxellesu. "Nemojmo preozbiljno shvaćati Ruse", dodao je.

"Nećemo srušiti avion u zračnom prostoru NATO-a ako ne predstavlja prijetnju... Ali ako predstavlja prijetnju, mogu vas uvjeriti da naši vojnici imaju sve ovlasti koje su im potrebne da osiguraju da taj avion odmah više ne predstavlja prijetnju", dodao je kasnije.

"Sve dok ne predstavljaju prijetnju, pažljivo ćemo ih ukloniti iz našeg zračnog prostora. Ovo je proporcionalan odgovor - puno smo jači od Rusa. Da smo slabi, možda bismo ih odmah srušili, ali budući da smo jači, naš odgovor je proporcionalan", naglasio je glavni sekretar NATO-a.

Rutte je naglasio da su zemlje NATO-a "25 puta veće od Rusije" u ekonomskom smislu. Govoreći o nedavnim zračnim upadima, glavni sekretar je napomenuo da je teško utvrditi jesu li bili namjerni ili ne.

Izjave su, ističe i ukrajinski medij, u potpunoj suprotnosti s rastućom zabrinutošću među drugim zapadnim zvaničnicima, od kojih su neki pozivali na rušenje ruskih aviona ako pređu savezničke granice.

Srušeni ruski dronovi u Poljskoj (Foto: Wojtek Jargilo/pap/profimedia)

Inače, Pete Hegseth u srijedu je pozvao saveznike u NATO-u da povećaju izdvajanja za kupovinu američkog oružja za Ukrajinu, nakon izvještaja koje je pokazalo veliki pad vojne potpore Kijevu u srpnju i kolovozu. "Postižete mir kada ste jaki. Ne kada koristite snažne riječi ili upirete prstima već kada imate snažne i stvarne sposobnosti koje protivnici poštuju", rekao je novinarima uoči sastanka s kolegama iz NATO-a u sjedištu saveza u Bruxellesu.

Hegseth: "Vatrena moć stiže kroz kupnju američkog oružja"

Hegseth je zatražio od saveznika jačanje ulaganja u program PURL (Prioritized Ukraine Requirements List) koji je zamijenio američke donacije oružja Ukrajini i sada se kroz njega plaća za američko oružje za Kijev. "Naša očekivanja danas su da više država donira više, da kupe još više za opskrbu Ukrajine kako bi se taj sukob doveo do mirnog završetka."

Rekao je da "vatrena moć" dolazi u Ukrajinu kroz kupovinu američkog oružja od strane europskih zemalja, iako još nije jasno uključuje li to američke rakete Tomahawk.

Mark Rutte i Pete Hegseth (Foto: Nicolas Tucat/Afp)

Glavni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je kako očekuje daljnje obaveze, napominjući da su 2 milijarde dolara već osigurane putem mehanizma. No, ovaj iznos je manji od 3,5 milijardi dolara koliko se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nadao osigurati do oktobra.

Švedska, Estonija i Finska obećale su u srijedu dati svoj doprinos, obećavši povećanje potrošnje na kupovinu američkog oružja za Ukrajinu, no zemlje među kojima su Španija, Italija, Francuska i Velika Britanija suočile su se s kritikama zbog suzdržanosti u vezi toga. Rutte je, pak, ustvrdio da je više od polovine članica NATO-a obećalo podržati inicijativu PURL, kako je prenio Kyiv Post.