Stručnjaci upozoravaju da Srbija ulazi u demografsku krizu bez presedana – broj žena u fertilnom periodu drastično opada.

U periodu između januara i augusta 2025. godine rođeno je manje beba, nego u istom periodu prošle godine, kada je natalitet u Srbiji bio rekordno nizak.

Gordana Bjelobrk iz Republičkog zavoda za statistiku objašnjava da pokazatelji ukazuju da ne postoje osnove za poboljšanje nataliteta. Psihoterapeutkinja Martina Šmitran kaže da vrijednosni sistemi starijih i mlađih generacija nisu isti, te da su novije generacije više individualističke, piše Kurir.

Ako se nastavi negativan trend prirodnog priraštaja iz proteklih osam mjeseci, 2025. godina će demografski biti najgora godina u novijoj historiji Srbije. To bi značilo da bi se u 2025. godini prosječno moglo roditi manje beba nego tokom godina trajanja Balkanskih ratova, Prvog i Drugog svjetskog rata, NATO bombardovanja i pandemije virusa korona.

Uzroci demografske katastrofe

Tokom 50-ih godina 20. stoljeća rađalo se više od 150.000 beba godišnje dok je prošle godine u Srbiji rođeno jedva 60.000 beba.

Gordana Bjelobrk, šefica odsjeka za demografiju i statistiku zdravstva RZS, objašnjava da se period poslije Drugog svjetskog rata zove baby boom i da je to "kompenzacioni period na ratna dešavanja" u cijelom svijetu.

– Trajao je do sredine 60-ih godina 20. stoljeća, poslije čega se bilježi konstantni pad nataliteta, da bi danas došao do 60.000 živorođenih – kaže Bjelobrk za RTS.

Objašnjava da današnji podaci pokazuju podatke za budući period, odnosno, koliko se smanjila osnova za rađanje u reproduktivnom periodu čovjeka.

– Došlo je do promjene reproduktivnog ponašanja. Žene su rađale sve manje djece, prosječno oko jednog i po djeteta – objašnjava Bjelobrk.

Dodaje da nijedna generacija od 60-ih godina nije obezbijedila proširenu produkciju (više od dvije bebe po porodici).

– Mi usporavamo ubrzane negativne trendove, ali moglo je biti i gore – kaže šefica odsjeka za demografiju i statistiku zdravstva RZS.

Gordana Bjelobrk ukazuje na uzroke demografske katastrofe Foto: Shutterstock, Kurir Televizija

Nikada nismo imali starije stanovništvo, objašnjava Bjelobrk drugu stranu činjenice da u Srbiji nikada manje novorođenih.

– Nikada veći udio stanovništva Srbije, onih sa 65 i više godina, nego danas. Mi imamo stanovnika kao početkom 60-ih, ali tada smo bili prosječne starosti 32 godine, a danas smo 44 godine – predstavlja podatke Bjelobrk.

Dodaje da je bilo 2.000.000 žena u fertilnom periodu, dok je danas u tom razdoblju 1.400.000 žena.

– Sve je to uticalo da je danas bude manje djece, što je buduća osnova za naredni period – pojašnjava Bjelobrk.

To znači, kaže, da je sredinom 60-ih godina stvorena osnova da 70-ak hiljada žena uđe u fertilni period u jednom trenutku, a da je danas prema današnjim podacima, stvorena osnova za 30-ak hiljada žena da kasnije budu potencijalne majke.

Narcisoidna kultura i individualizam novih generacija

Psihoterapeut Martina Kvarantan Šmitran objašnjava da je kolektivna solidarnost pokazana i između 2001. i 2004. godine poslije ratova i sankcija tokom 90-ih godina u želji da se društvo regeneriše.

– Danas živimo u sigurnijim vremenima nego što smo nekada živjeli, međutim, iznutra ne postoji sigurnost – kaže Šmitran precizirajući da govori o milenijalcima i generaciji Zed.

Objašnjava da je kultura danas sasvim drugačija jer su te generacije rođene u digitalno vrijeme.

– Dok su ranije oslonci bili porodica, religija, tradicija i jasno definisane uloge, danas oni (milenijalci i generacija Zed) moraju više da razmišljaju o individualizmu – kaže psihoterapeutkinja.