Od 64 lokalne zajednice, koliko ih broji Republika Srpska, samo njih šest u prošloj godini imalo je više stanovnika nego 2020. godine.

Pokazuju to procjene Republičkog zavoda za statistiku Srpske koje su objavljene u biltenu "Demografska statistika", a koje, između ostalog, donose i podatke o procjeni broja stanovnika za svaki grad i opštinu.

Na listi šest lokalnih zajednica koje su u razmaku od četiri godine uspjele povećati broj stanovnika našli su se Banjaluka, Istočni Drvar, Istočno Novo Sarajevo, Petrovac, Stanari i Trebinje.

Tako je Banjaluka 2020. godine imala 185.094 stanovnika, a 2024. godine 186.260. Istočni Drvar povećao je broj stanovnika na 119 sa 88, koliko je imao 2020.

Rast broja stanovnika bilježilo je i Istočno Novo Sarajevo, a prema procjenama u 2024. godini imalo je 13.184 stanovnika u odnosu na 2020. godinu kada su procjene govorile da u ovoj lokalnoj zajednici živi 11.990 građana.

Rast broja stanovnika bilježi i Petrovac, koji je u odnosu na 561 građanina iz 2020. godine u 2024. godini imao 642 stanovnika.

Prema procjeni, u Stanarima je lani živjelo 6.995 stanovnika u odnosu na 6.931 iz 2020.

I najjužniji grad RS imao je više stanovnika u prošloj godini nego četiri godine prije, pa je tako sa 28.407 iz 2020. godine stigao do 28.626 stanovnika u 2024. godini.

Aleksandar Majić, demograf, u razgovoru za "Nezavisne novine" podsjeća da BiH, pa tako i Republika Srpska, nisu imale popis stanovništva od 2013. godine, te navodi da se sve procjene stanovništva odnose na zatvorenu populaciju.

"To nam govori da se procijenjeni broj stanovnika na osnovu tog popisa iz 2013. godine odnosi na broj rođenih i umrlih, tačnije na prirodni priraštaj i na unutrašnje migracije. Sva ta razlika odnosi se upravo na te dvije varijable, međutim tu nemamo vanjske migracije. Mi ne znamo koliko stanovništva napušta BiH i Republiku Srpsku", objašnjava Majić i dodaje da, kada bi se dodale i vanjske migracije, broj lokalnih zajednica sa rastom broja stanovnika bio bi i manji, piše Vijesti.ba.

Pošto je Trebinje jedna od lokalnih zajednica sa liste, za komentar smo pozvali i Mirka Ćurića, gradonačelnika Trebinja, koji ističe da najjužniji grad RS ima 55 programa podrške porodici, a neki od njih su vantjelesna oplodnja, nadoknada za novorođenčad, za djecu koja pohađaju školu u ruralnom području, kao i nadoknada za odlazak na ekskurziju.

"To su neki od razloga zašto ljudi hoće da dođu u Trebinje da žive. Imamo informaciju da je 50 porodica u posljednje dvije-tri godine došlo iz inostranstva u Trebinje i upisalo djecu u školu. Znači, kupili su nekretninu ovdje, imanje, neko možda iznajmio, ali u svakom slučaju, upisali su djecu u školu, što govori da dugoročno žele da ostanu ovdje", kaže Ćurić.

Prema njegovim riječima, razlog zašto ljudi biraju Trebinje za život su i investicije koje su u toku, a koje doprinose kvalitetu života.