Piše: Vlado VURUŠIĆ / Jutarnji list

U kakvom stanju skoru četvrtu godišnjicu rata protiv Ukrajine, početkom 2026. godine, dočekuje ruska ekonomija? Rusko gospodarstvo je upalo u zamku - toliko je ovisno o ratu da će, ako on završi, uslijediti kriza, pa i kolaps, kaže vodeća ruska neovisna ekonomistica Aleksandra Prokopenko iz berlinskog centra Carnegie Politika u svojoj nedavnoj analizi. Putin i Rusija postali su zarobljenici rata koji su pokrenuli i cijelo je društvo postalo talac ratne situacije iz koje se ne može izvući jer su svi svjesni da bi prekid rata donio velike političke, društvene i ekonomske turbulencije. U završnici 2025. Rusija bilježi pad BDP-a za preko četiri posto, a inflacija je na preko osam posto, pa analitičari ruske narodne banke (Bank Rossii) navode da bi se inflacija mogla obuzdati na oko četiri posto tek 2027./2028. godine.

Ekonomija je u posebno delikatnoj situaciji jer su u Moskvi svjesni da je njezino urušavanje već dva puta u povijesti koštalo Rusiju - 1917. padom carevine (Prvi svjetski rat), a krajem 20. stoljeća raspadom SSSR-a kao posljedica iscrpljujuće utrke u naoružanju tijekom Hladnog rata te rata u Afganistanu kao jednog od ključnih čavala u njegov lijes. Problem je u tome da preko 40 posto ruskog proračuna ide na vojne potrebe, odnosno oko sedam posto (neki navode osam posto) BDP-a, što je više nego što je izdvajao SSSR na vrhuncu Hladnog rata. Prije početka rata to je iznosilo tek nešto više od tri posto. Prema nekim projekcijama, koje donosi poslovni portal dengi.ua, Rusija je do sada na rat potrošila 536,6 milijardi dolara, ali u istom razdoblju je od prodaje energenata u blagajnu spremila 880 milijardi dolara. No s obzirom na sadašnji pad cijene nafte, nastali su problemi jer većina naftnih i plinskih tvrtki bilježi pad, pa i gubitke.

Vladimir Putin (Foto: Alexander Kazakov/Afp)

Ruski poslovni list RBK nije mogao sakriti da je najjača ruska naftna tvrtka Rosnjeft u prvih šest mjeseci 2025. godine imala gubitak od 67 posto u odnosu na 2024., Gazprom je u istom razdoblju zabilježio pad veći od 50 posto i u 2024. godini gubici su iznosili preko 13 milijardi dolara. Prihodi od prodaje energenata su pali za 19 posto u odnosu na 2024., a smanjili su se za više nego upola u odnosu na vrijeme prije početka rata - 2022. godine. Bloomberg navodi da će Rusija sljedeće godine povećati svoje vojne izdatke za 27 posto u odnosu na tekuću godinu. Podsjetimo da je nedavno i Vladimir Putin kazao da je proračunski deficit 2025. godine iznosio 2,6 posto BDP-a, što je preko 45 milijardi dolara, dok neovisni ruski portal Moscow Times tvrdi da bi deficit proračuna zapravo do kraja ove godine mogao doseći oko 70, pa i nešto više milijardi dolara.

"U 2026. godini rusko gospodarstvo gotovo da neće imati rast. U najboljem slučaju, BDP će biti oko nule", rekao je za prokremaljski portal Business Online poznati ruski ekonomist Oleg Vjugin s Fakulteta ekonomskih znanosti. Po njemu, rusko gospodarstvo u 2026. godinu ulazi u prilično izazovnim uvjetima, s vrlo skupim novcem, a država planira povećati porezno opterećenje svim slojevima društva i ekonomskim subjektima.

Požar skladišta goriva u regiji Moskva (Foto: Dina Surmeyeva/zuma Press/profimedia)

"U najboljem slučaju bit ćemo oko nule, posebno na početku godine - smatra Vjugin. U rujnu je rusko Ministarstvo gospodarskog razvoja snizilo prognozu rasta BDP-a za 2025. s 2,5 posto u travnju na jedan posto, i na 1,3 posto u 2026. godini, dok će prema prognozama MMF-a u 2026. godini rast biti 0,6 posto. Usporedbe radi prognoza za SAD je rast od 2,1 posto, a za Kinu čak 4,1 posto, uz malu digresiju", ruski rast ovisi isključivo o energentima i vojnoj industriji.

"Ovakav mehanizam stvara učinak ekonomskog usisavača: resursi se preraspodjeljuju iz sektora manjeg prioriteta u strateški važne, što državi omogućuje koncentriranje sredstava na ključna područja, ali stvara strukturnu neravnotežu. To je jasno vidljivo, na primjer, u statistikama u proizvodnji proizvoda od metala, uključujući oružje i streljivo. Proizvodnja u ovoj skupini roba raste ubrzanim tempom i bilježi više nego dvostruko veći rast od početka rata dok proizvodnja nevojne robe stalno opada - ističe Prokopenko. Prema njoj, prekomjerna militarizacija i protekcionizam, koje diktira Kremlj, glavni su pokretači ponude i potražnje u gospodarstvu. Naime, u ove tri i pol godine rata broj zaposlenih u vojnoj industriji porastao je za skoro milijun radnika. Prije napada na Ukrajinu, u vojnoj je industriji radilo nešto manje od tri milijuna zaposlenih, a sada ih ima tek nešto manje od četiri milijuna", navodi portal Meduza.

Vladimir Putin (u pozadini Donald Trump) (Foto: Drew Angerer/Afp)

Rusija se ozbiljno suočila s nestašicom benzina (redove na pumpama ne mogu sakriti ni režimski mediji), osjeća se nedostatak lijekova (od običnih aspirina za bolove do lijekova nužnih za teške onkološke bolesti) i medicinske opreme, pa i poslovni list RBK navodi da se mnogi operativni zahvati moraju odgoditi zbog toga, čak i operacije ranjenih na bojištu, a zbog nedostatka rezervnih dijelova zapadni automobili skupljaju prašinu po dvorišnim parkinzima. Uz to, zapadna se bijela tehnika, mobiteli, kompjutori i automobili zamjenjuje sve većim uvozom kineskih proizvoda, čiji se izvoz u Rusiju utrostručio u ratnom periodu. Moscow Times piše da su sredstva iz Fonda nacionalnog blagostanja (devizne i zlatne rezerve) u tri godine rata protiv Ukrajine pale s prijeratnih više od 400 tona na sadašnjih 139,5 tona te je šefica Narodne banke Elvira Nabiullina rekla da bi se, ako se daljnji pad BDP-a nastavi i ne zaustavi inflacija (neki neovisni ekonomisti je nadopunjuju: "a ratni prohtjevi nastave rasti "), zalihe deviznih i zlatnih rezervi mogle istopiti već do kraja 2026. godine. I Aleksandra Prokopenko u svom izvješću navodi da se u protekle tri i pol ratne godine u Rusiji pojavila ekonomija "dvije brzine" - ona s rastom i prosperitetnim sektorom povezanima s vojnom industrijom zahvaljujući prioritetnom pristupu ograničenim resursima - sirovinama, financijama i tehnologiji. U isto su vrijeme privatni sektor, mala i srednja poduzeća te potrošačka industrija suočeni s umjetno izazovnim ograničenjima i mogućnostima zbog sankcija, stalnog povećanja poreza i ograničenog pristupa kapitalu.

Prokopenko nadalje navodi da se Putinu ne žuri demilitarizirati ekonomiju i okončati rat jer bi morao demobilizirati oko 400 tisuća ljudi, s kojima društvo ne zna što bi i kamo jer bi tražili visoke novčane kompenzacije, a njihovo uključivanje u društvo i normalan život previše bi koštalo, a i politički bi bilo riskantno. Rusija još može ratovati jer ima resurse, ali i oni polako kopne, no iz ratnog začaranog kruga Putin više ne može izaći. Upravo su ta ekonomska neizvjesnost i i zabrinjavajuće prognoze bile razlozi nezadovoljstva i upozorenja bliskog Putinova suradnika Dmitrija Kozaka, zamjenika šefa njegove administracije, koji je predlagao da se "rat privodi kraju" da ne bi došlo do gospodarskog i socijalnog kolapsa, ali je to platio smjenom te javnom i političkom marginalizacijom. Valjda je popravio prozore u stanu i pazi kakve čajeve pije.