Tajvan je zabilježio nagli porast broja kineskih vojnih aviona u blizini otoka – 26 u jednom danu – nakon dvosedmičnog perioda zatišja koje je među analitičarima izazvalo brojna pitanja o namjerama Pekinga. Od tog broja, 16 aviona ušlo je u sjevernu, središnju i jugozapadnu identifikacijsku zonu tajvanske protuzračne odbrane, a uz njih je uočeno i sedam plovila kineske ratne mornarice, piše Politico, prenosi Dnevno.hr.

Pad aktivnosti vremenski se poklopio s godišnjim zasjedanjem kineskog parlamenta. U sedmici od 27. februara do 5. marta Tajvan nije zabilježio nijedan kineski vojni avion koji bi prešao središnju liniju i ušao u zonu protuzračne odbrane – tek 6. marta primijećena su dva aviona, a potom je tokom sljedeća četiri dana opet vladalo zatišje. Analitičari smatraju da zasjedanje parlamenta ipak ne može biti jedino objašnjenje ovako izrazitog smanjenja aktivnosti.

Trumpov posjet Kini – ključni faktor?

Jedan od mogućih razloga mogla bi biti želja Pekinga da privremeno smanji napetosti s Washingtonom uoči planiranog posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Kini. Bijela kuća najavila je da će Trump boraviti u Kini od 31. marta do 2. aprila, iako kineske vlasti to još nisu zvanično potvrdile. Druga teorija je da bi zatišje moglo biti povezano s prelaskom kineske vojske na novu fazu obuke i modernizacije, pri čemu se ispituju novi modeli združenih vojnih vježbi.

Kina ne mijenja stav prema Tajvanu

Uprkos kratkom zatišju, Kina nije promijenila svoj stav prema otoku. Peking već godinama tvrdi da će Tajvan staviti pod svoju kontrolu, ako bude potrebno i silom, a kineska vojska gotovo svakodnevno šalje ratne avione i brodove prema području oko otoka. Tajvanski ministar odbrane Wellington Koo istakao je da je kineska mornarica ostala aktivna u obližnjim vodama čak i tokom perioda kada je broj aviona bio manji, te da smanjenje letova nije uticalo na tajvansku odbrambenu spremnost.

Kina i Tajvan imaju odvojene vlade od 1949. godine, kada je nakon građanskog rata Komunistička partija preuzela vlast u Pekingu, dok su poražene snage Nacionalističke stranke pobjegle na Tajvan. Otok je potom postupno prešao s vojne uprave na višestranačku demokratiju, ali Peking i dalje smatra Tajvan dijelom svog teritorija.