Novi sistem cestarine za kamione u Sloveniji bit će uveden 1. novembra. Prema novom sistemu, visina naknade ovisit će i o emisijama CO2.

Radi se o transpoziciji evropske direktive u slovensko zakonodavstvo, koja je predvidjela dvije mogućnosti. Opciju povećanja infrastrukturne naknade na temelju emisija CO2, za što se odlučila Slovenija.

Druga mogućnost bila bi naplata dodatnog doprinosa cestarini za kamione za tzv. vanjske troškove CO2. Zemlje poput Austrije, Njemačke i Češke odlučile su se za ovaj sustav.

Zašto se i Slovenija nije odlučila  za taj model pojasnila je Alenka Bratušek, ministrica za infrastrtukturu Slovenije.

-Moći ćemo i mi povećati naknadu za CO2 kada budemo imali priliku staviti više kamiona na pruge. Ne vidim takvu razliku u pogledu visine cestarine. Zajedno s Darsom odlučili smo se za ovu metodu, navela je Bratušek.

Više od polovice kamiona koji voze kroz Sloveniju dolazi iz inostranstva. Slovenski cestovni prijevoznici plaćat će veću cestarinu u spomenutim zemljama zbog vanjskih troškova CO2 dok će u Sloveniji cestarina biti nešto niža jer još nisu uvedeni doprinosi za vanjske troškove, što znači da se neće iskoristili prednost tranzitne zemlje.

-U potpunosti smo implementirali evropsku direktivu koja je davala obje mogućnosti. Ponovno smo se, u dogovoru s Darsom i drugim ministarstvima, odlučili za ovaj put jer je bio i najlakši za provedbu i jer trenutno nemamo priliku poticati one koji prevoze teret da ga prevoze željeznicom. Imamo puno ulaganja u željezničku infrastrukturu, a sve to otežava putovanje tereta željeznicom. Kada naša infrastruktura, posebno od Kopra do Maribora ili prema Mađarskoj s jedne strane i prema Hrvatskoj s druge strane, bude spremna, mislim da bi bilo vrlo dobro dodatno i još više opteretiti one koji će voziti cestama. Ali trenutno im ne možemo ponuditi alternativu, naglasila je Bratušek.

Na navode da kamioni stvaraju gužve, pogoršavaju sigurnost na cestama, uzrokuju štetu okolišu, troše infrastrukturu... ministrica Bratušek dala je jasan odgovor.

-Gužve uzrokuju i osobna vozila, ne samo kamioni. Možda čak i više u jutarnjoj špici. U svakom slučaju, slažem se, ali nažalost omjer tereta koji prevozimo cestom ili željeznicom smanjuje se na željeznicama, jer kapaciteti željeznica ne dopuštaju drugačije. Kada željeznice budu spremne i trend se preokrene, to svakako može biti jedan od mehanizama da se teret "prisili" na preusmjeravanje na tračnice, jer će to biti čišće i jeftinije za cestovne prijevoznike, rekla je Bratušek za RTV Slovenija.

Govorila je i o tome da li su se mogla bolje iskoristiti činjenica da je Slovenija tranzitna zemlja i da bi se od toga više novca slijevalo u budžet, kao i zato što se sredstva prikupljena naplatom vanjskih troškova za CO2 mogu trošiti šire, na primjer za ulaganja u drugu infrastrukturu dok se novac slijeva Darsu po postojećem sistemu.

-Naravno, novac ide Darsu, koji ima puno ulaganja pred sobom. Treća os, na primjer, je investicija od milijarde dolara, i za sve to treba osigurati novac. Ali slažem se da bi to mogla biti jedna od poluga, da ne kažem prisila, da se u vlakove stavi više tereta, ali im moramo dati tu priliku. Već smo ograničeni izgradnjom drugog kolosijeka, a najveće ograničenje je trenutno obnova ljubljanskog željezničkog kolodvora. Sav teret iz Primorske koji dalje putuje prema Evropi ide preko ovog željezničkog kolodvora, što je sada stvarno jako, jako ograničeno zbog nadogradnje i opsežne obnove, istakla je Bratušek.