Nade američkog predsjednika Donalda Trumpa da će se uskoro sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti jenjavaju nakon što je iznenada odgođen pripremni sastanak ministara vanjskih poslova SAD-a i Rusije, izvijestio je CNN u ponedjeljak.

Pozivajući se na upućene izvore, CNN je izvijestio da je razlog odgode sastanka između američkog državnog tajnika Marca Rubija i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova nejasan. Jedan izvor naveo je različita očekivanja po pitanju okončanja ruskog rata u Ukrajini, ali Rubio i Lavrov ipak bi mogli ponovno razgovarati telefonom ovog tjedna.

Iako je Kremlj njihov razgovor opisao kao "konstruktivnu raspravu" koja se bavila "mogućim konkretnim koracima za provedbu dogovora" postignutih između Trumpa i Putina, izgleda da su Amerikanci zaključili da Rusi ne odustaju od maksimalističkih pozicija. Zbog toga, Rubio vjerojatno neće preporučiti održavanje sastanka Trumpa i Putina sljedećeg tjedna, no nije isključeno da će on i Lavrov ponovno razgovarati, piše CNN.

Ubrzo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova demantiralo spomenutu vijest, ali na filozofski način, u stilu - kako može propasti nešto čega ionako nije bilo? Iako su danima iz Kremlja puštani probni baloni da jedino Putin i Trump mogu donijeti mir u svijetu.

"Ne možemo odgoditi nešto što nije dogovoreno. Nismo potvrdili ono što su neki zapadni izvori napisali. Nismo imali jasno razumijevanje vremena ili lokacije takvog kontakta. Kao ideja, ona naravno postoji i sve je to od značajne važnosti", rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.

Iz ukrajinske perspektive, bilo bi najbolje da cijela stvar propadne jer iskustvo pokazuje da nakon svakog sastanka ili telefonskog razgovora s Putinom američki predsjednik pada na ruske teze. Nakon njihova prošlotjednog kontakta, odbio je Ukrajini proslijediti barem simboličnu količinu dalekometnih projektila Tomahawk, a u nedjelju je u intervjuu za Fox Business rekao da će "Rusija vjerojatno zadržati dio teritorija" osvojenog tijekom rata u Ukrajini, a zatim procijenio da bi "Vladimir Putin mogao biti otvoren za okončanje sukoba". Novinar je pitao bi li "Putin bio voljan ili otvoren za ideju o okončanju ovog rata bez oduzimanja značajnog teritorija od Ukrajine". Trump je kimnuo i dodao: "Pa, uzet će nešto. Borili su se i sada imaju puno teritorija."

Odgodili uvođenje sankcija

Da ne bi dodatno pao pod Putinov utjecaj, skupina europskih šefova država je u utorak objavila zajedničku izjavu u kojoj potvrđuju svoju podršku Ukrajini i izražavaju odobravanje Trumpovim nastojanjima da postigne prekid neprijateljstava, ali uz zaključak da pritom ne smije doći do legaliziranja ruskih osvajanja.

"Snažno podržavamo stav predsjednika Trumpa da neprijateljstva moraju odmah prestati i da trenutačna linija kontakta mora postati početna točka za pregovore. Ostajemo predani načelu da se međunarodne granice ne mogu mijenjati silom", naglašava se u izjavi koju su potpisali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, britanski premijer Keir Starmer, njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanska premijerka Giorgia Meloni, poljski premijer Donald Tusk, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, norveški premijer Jonas Gahr Støre, finski predsjednik Alexander Stubb i danska premijerka Mette Frederiksen.

Ali da Washington ne želi naljutiti Putina potvrđuje izjava vođe republikanske većine u američkom Senatu Johna Thunea da je na zahtjev Bijele kuće odgođeno razmatranje zakona o uvođenju novih oštrih sankcija protiv Rusije jer SAD želi pričekati rezultate sastanka Trumpa s Putinom. Dodao je da je u bliskom kontaktu sa senatorom Lindseyjem Grahamom, koji je jedan od ključnih autora zakona i koordinira svoje postupke s Bijelom kućom.

"Mislim da Graham surađuje s Bijelom kućom da bi utvrdio hoće li sastanak koji će se održati za nekoliko tjedana biti produktivan", dodao je Thune. 

Iz Moskve su nedavno nagovijestili kada bi mogao uslijediti susret Trump-Putin. Sastanak u Budimpešti vjerojatno će se održati sljedećeg mjeseca, nakon Trumpova posjeta Južnoj Koreji i summita APEC-a, tijekom kojeg će se sastati s Xi Jinpingom, prvi put u pet godina. S obzirom na ekonomski rat koji su Sjedinjene Države nedavno objavile Kini, sastanak u Gyeongjuu krajem listopada bit će izuzetno značajan.

Nakon toga, ruski i američki predsjednik mogli bi se sastati u Budimpešti. Njihovi će se razgovori najvjerojatnije održati u prvoj polovini studenoga, budući da je summit G20 u Johannesburgu zakazan za 21. i 22. studenoga. Iako Trump ne planira putovati u Južnu Afriku, uspješni summiti s Xi Jinpingom i Vladimirom Putinom mogli bi promijeniti njegove planove za G20.

I Orbán će profitirati

"A onda postoji mogućnost da bi čelnici SAD-a, Rusije i Kine mogli prisustvovati summitu u Johannesburgu - posljednji put su bili zajedno u lipnju 2019. u Osaki u Japanu. Ne samo da je to bilo u proteklom desetljeću nego kao da je u nekom drugom povijesnom razdoblju. Čak bi i sastanak iza kulisa nove ‘velike trojke‘ bio ključni geopolitički događaj - dogodit će se prije ili kasnije, ali u interesu je svih sudionika da ne odgađaju neizbježan razgovor", poručili su kremaljski izvori putem tamošnjih medija.

Zna se što Moskva ne želi. Dnevnik Kommersant objavio je da bi "rizik mogao ležati u pokušajima ‘koalicije voljnih‘ da Rusiji nametne sporazum sličan Minsku II, odgađajući rješavanje ključnih pitanja za kasnije", uz upozorenje da je "malo vjerojatno da će Moskva time biti zadovoljna, no prednost Rusije u ovoj fazi je njezin opušteni stav prema izgledima višefaznih diplomatskih rundi dok je kijevsko vodstvo u stisci s vremenom. Unutarelitski sukobi i umor naroda rastu u ukrajinskoj politici, ravnoteža političke moći u Europi se mijenja, a SAD se uvijek može povući iz uzaludnog projekta, kao što se više puta događalo u prošlosti - od Vijetnama 1970-ih do Afganistana 2020-ih", rezimira se stajalište Putinova režima.

I Viktor Orbán će profitirati od sastanka Trump-Putin jer ispada najveći europski mirotvorac, ali mnogi Mađari upozoravaju da Kremlj vodi pokvarenu politiku. "Ruska mirovna diplomacija zapravo vodi rat drugim sredstvima. Njezin je cilj uspavati neprijatelja i kupiti vrijeme. Mir koji odgovara ruskim interesima zapravo znači pobjedu u ratu. A to potiče Moskvu na daljnju agresiju i ona, vidjevši slabost, želi je iskoristiti. To je vječni zakon geopolitike. Dakle, ono što se sada čini kao diplomatski uspjeh dugoročno će se pretvoriti u ozbiljnu tragediju", ispričao je Peter Buda, nekada visoki dužnosnik u mađarskoj obavještajnoj zajednici, u intervjuu za portal Telex.hu.