Na novom samitu lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije u okviru Berlinskog procesa, koji počinje sutra u Londonu, bit će predstavljen dokument "Obnova britanskog angažmana na Zapadnom Balkanu", javlja portal Odgovor.ba.

Ovaj skup preporuka za političko djelovanje Vlade Ujedinjenog Kraljevstva izradio je centar za analize New Diplomacy Project, a predgovor potpisuje lord George Robertson, generalni sekretar NATO-a od 1999. do 2003.

“Ovaj izvještaj donosi kratki uvid u ono što Ujedinjeno Kraljevstvo, Evropska unija i NATO mogu učiniti da stabilizuju region koji je važan svima nama. Potrebno ga je pažljivo proučiti – i hitno uzeti u obzir”, napisao je Robertson.

U dokumentu, čije dijelove je portal !Odgovor ekskluzivno objavio, odlučno se zagovara aktivna uloga Ujedinjenog Kraljevstva na Zapadnom Balkanu kroz saradnju s NATO-om i EU.

Zagovaranje širenja NATO-a, privremeni sigurnosni sporazumi, suprotstavljanje Rusiji i Kini te posredovanje u sporovima između zemalja na putu ka EU – to su, navode autori, strateški pravci britanskog djelovanja na Balkanu.

Britanske snage u Brčkom

Bosna i Hercegovina predstavljena je kao strateška tačka mogućeg novog angažmana Britanaca na Balkanu, naročito u pogledu ulaska u NATO, konkretnije vojne saradnje s Kraljevstvom i jačanja vojne industrije u BiH.

Ključnu ulogu u ovom poduhvatu trebala bi imati „Zajednička ekspediciona jedinica za Zapadni Balkan“ (BJEF – Balkans Joint Expeditionary Force), kao vojno-sigurnosni okvir saradnje Britanije i regije, po ugledu na postojeću saradnju sa nordijskim i baltičkim zemljama.

Ovaj vojno-sigurnosni model mogao bi biti ključan u produbljivanju uloge EUFOR-a, naročito u Brčkom, kao neuralgičnoj sigurnosnoj tački.

Namjenska industrija već na nivou nekih članica NATO-a

Autori ističu važnost dinamične namjenske industrije u Bosni i Hercegovini kao dobru polazišnu osnovu ne samo za ekonomsko jačanje države nego i za dugoročnije odupiranje agresivnom ruskom i srbijanskom utjecaju.

Bosna i Hercegovina je najlogičniji sljedeći kandidat za članstvo u NATO-u, jer već uključena u program Membership Action Plan (MAP) i najlogičniji je sljedeći kandidat za članstvo.

„Njena namjenska industrija, koja već nadmašuje proizvodnju mnogih većih članica NATO-a, predstavlja snažan strateški argument za prijem zemlje u savez“, stoji u ovom dokumentu, čije dijelove portal !Odgovor objavljuje ekskluzivno.

Najveća prepreka za članstvo BiH u NATO-u je složeni ustavni sistem, što se može riješiti ciljanim reformama.

Okupiti "koaliciju voljnih"

Britanija bi trebala okupiti 'koaliciju voljnih' – Francusku, Njemačku, Italiju, Španiju i Tursku – koja bi BiH ponudila jasan put ka članstvu u narednoj deceniji, u zamjenu za reforme u skladu s evropskim standardima i presudama Evropskog suda za ljudska prava.

"Uz to, zemlja bi dobila konkretne sigurnosne garancije kako bi se reforme provele bez uticaja Srbije, Rusije, Hrvatske i Mađarske“, navode autori dokumenta koji će biti predstavljen na Samitu u Londonu.

Secesionistički režim Milorada Dodika, koji ima podršku Vladimira Putina, i sistematski udara na Dejtonski mirovni sporazum jedan je od težih izazova. „Dodik je, centralna figura ruske strategije za Zapadni Balkan – od 2022. nijedan strani zvaničnik, osim Lukašenka, nije se toliko puta javno sastao s Putinom. Vjeruje se da je imao i brojne neobjavljene susrete s visokim ruskim zvaničnicima“, navedeno je.

Dodik nije jedini partner Rusima u BiH, jer mu u blokiranju države i ustavnih reformi neophodnih za NATO i EU pomaže lider HDZ-a Dragan Čović.

"Istovremeno, Čović i njegovi saradnici igraju ulogu u ruskoj strategiji zaobilaženja sankcija, otvarajući tržište za ruski gas i omogućujući Kremlju pristup ključnim metalima“, stoji u dokumentu.

Najvažniju ulogu u procesu obnove britanskog djelovanja na Zapadnom Balkanu trebala bi imati specijalna izaslanica britanskog premijera za regiju, Karen Pierce. Autori pojačani angažman Ujedinjenog Kraljevstva u regiji vide i kao način obnove britanskog utjecaja u Evropi nakon izlaska iz Unije.