U bh. entitetu RS danas je trebao biti održan referendum na kojem bi se građani izjasnili o odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta, presudi Sud BiH protiv Milorada Dodika te odlučuje Središnja izborna komisija BiH kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS-a.

Glasilo je pitanje koje je tada predložila vladajuća većina u Narodnoj skupštini RS:

“Da li prihvaćate odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Dodiku?“

Odluka o referendumu donesena je 23. kolovoza, a datum glasanja bio je zakazan za 25. listopada. Ipak, plan je u međuvremenu propao.

Vlast u Banjoj Luci odustala je od održavanja referenduma, a Dodik je u međuvremenu javno priznao presudu Suda BiH, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija.

Politički blef

Istovremeno, Narodna skupština RS poništila je sve zakone usvojene u posljednjih godinu i po dana, koje je Ustavni sud BiH proglasio protivustavnim i suprotnim Dejtonskom sporazumu. Među njima su i oni koji su bili razlog da se protiv Dodika vodi krivični postupak pred Sudom BiH, a koji je sada pravosnažno okončan presudom.

Nakon presude, Dodik je odstupio s funkcije predsjednika entiteta. Za vršitelja dužnosti predsjednika RS imenovana je njegova dugogodišnja saradnica i savjetnica Ana Trišić-Babić, koja će obavljati tu dužnost do prijevremenih izbora, zakazanih za 23. novembar.

Iako je referendum otkazan, Dodik je početkom oktobra izjavio da nije u potpunosti odustao od ideje, te da će se “najvjerovatnije održati 9. januara” — datuma koji se tradicionalno obilježava kao Dan RS-a.

Iz opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) ocijenili su da je čitava priča o referendumu bila još jedna politička predstava vlasti i “sredstvo za manipulaciju emocijama građana”. Prema njima, odustajanje od održavanja referenduma samo potvrđuje da je riječ o klasičnom političkom manevru, a ne o stvarnoj mjeri da se građani pitaju o važnim pitanjima.

Ovo nije prvi put da je referendum "bačen" od lidera SNSD-a jer godinama građani bh. entiteta RS svjedoče stalnim najavama referenduma, koji su većinom ostajali na nivou političkih prijetnji.

Dodik gotovo svake godine obećava da će građani entiteta moći odlučivati ​​o pitanjima suvereniteta, pravosuđa ili Dana RS-a.

Lažni plebiscit

Ipak, većina tih inicijativa završila je kao politički blef, usmjeren na zadržavanje kontrole i mobilizaciju birača, a ne na stvarno provođenje glasanja.

Najnovija najava referenduma, kojom bi građani trebali odlučivati ​​o presudi Suda BiH i odlukama visokog predstavnika, pokazuje isti obrazac: "teška" retorika, dramatična očekivanja, ali bez stvarne realizacije.

Nakon što je Dodik priznao presudu Suda BiH i povukao zakone koje je ranije osporavao, planirani referendum je odgođen, potvrđujući trend da prijetnje referenduma služe prvenstveno političkoj strategiji, a ne građanskom odlučivanju.

Historija nam pokazuje da su Dodikovi pokušaji održavanja referenduma – od Dana RS, preko pravosudnih nadležnosti, do hipotetičkog otcjepljenja – uglavnom bili alat za pregovore s međunarodnom zajednicom i jačanje političkog rejtinga SNSD-a.

Iako prijetnje i najave često podižu napetosti unutar BiH i izazivaju zabrinutost međunarodne zajednice, realnost je da nijedan od tih referenduma nije doveo do stvarnog promijenjenog statusa entiteta.

Dodikove godine vlasti obilježene su ciklusima obećanja i obmana, a njegove političke igre ne mijenjaju ustavni okvir Bosne i Hercegovine niti Dejtonski sporazum, a planirani referendumi ostaju simbolična sredstva za manipulaciju naroda u RS-u i odlaganje stvarnih političkih pitanja.

U posljednjih dvadeset godina, Dodik je gotovo konstantno najavljivao referendume, ponekad i nekoliko puta godišnje.

Kada se vratimo u prošlost njegovih izjava i najava, to nam samo pokazuje da su brojni planirani referendumi bili privremeno odgađani ili potpuno ukidani, što ukazuje da cilj nije bila stvarna demokratija, nego manipulacija emocijama javnosti i kreiranje iluzija političke borbe.

(Vijesti.ba)