Najprije je James J. Carafano, vodeći vanjskopolitički ekspert Washingtonske fondacije "Heritage" u tekstu od 4. septembra 2025. "Američka politika na Zapadnom Balkanu" najavio promjenu odnosa američke diplomatije prema BiH.

Tekst Jamesa Carafana

Njegova predviđanja o tome kako je pitanje Bosne i Hercegovine za američku administraciju "akutnije od pitanja odnosa Srbije i Kosova" protekle je sedmice potvrdio američki diplomata Brendan Hanrahan, visoki zvaničnik biroa State Departmenta za evropska i euroazijska pitanja koji je svojim potezima "iza diplomatske scene" uzdrmao "politički život" u BiH, piše Fuad Džidić u autorskom tekstu za novinsku agenciju Patria.

Kada je Narodna skupština Republike srpske u subotu, 18. oktobra 2025. poništila niz ranije usvojenih separatističkih zakona usvojenih protekle i ove godine, američka administracija oglasila se dan kasnije, tj. u nedjelju, 19. oktobra kroz agenciju Reuters i pozdravila odluke NSRs u Banjaluci, što je, inače, naredni presedan u američkoj diplomatskoj praksi da se oglašava nedjeljom.

Objava američke administracije koju je prenio Reuters

U saopštenju Američke ambasade u Sarajevu objavljenom tim povodom je rečeno: "SAD se raduju nastavku bliske saradnje sa svim stranama i konstitutivnim narodima u BiH na praktičnim i pragmatičnim rješenjima za unapređenje sigurnosti, stabilnosti i zajedničkog prosperiteta. Radujemo se konstruktivnijem i pragmatičnijem odnosu sa Republikom srpskom."

No, nekoliko dana kasnije postalo je puno jasnije kako je ova najava bila samo vrh ledenog brijega mnogo obimnijih promjena u stajalištima američke administracije koje slijede prema BiH.

U svakom slučaju, odlazak Dodika sa političke scene dio je ovih obimnijih promjena sa kojim je daleko od očiju javnosti postignut neki "deal" - o čijem sadržaju u ovom trenutku možemo samo pogađati.

Ovakav scenario obimnih promjena prvi je, međutim, najavio još jedan analitičar iz krugova bliskih afirmaciji politike "konstitutivnih naroda" Max Primorac, analitičar u bliskim vezama sa hrvatskim političkim establišmentom, koji je 4. jula 2025. u ime američkog "Thatcher centra za slobodu" objavio pažljivo pripremljenu studiju sa naslovom "Bosna i Hercegovina: Okončanje neuspjeha u izgradnji nacije".

Studija Maxa Primorca

John Ginkel, otpravnik poslova u Ambasadi SAD-a u Sarajevu, u prvim susretima sa domaćim političarima i liderima potvrdio je najave koje smo mogli pročitati, posebno kod Jamesa Carafana kada je u podnaslovu svog teksta istaknuo: "Predsjednik Trump će vjerovatno zauzeti drugačiji politički pristup od svojih prethodnika u podršci stabilnosti u regiji".

Carafano se u svom tekstu u više navrata poziva na Maxa Primorca koji je već tada sugerisao da se u Sarajevo pošalje otpravnik poslova umjesto ambasadora kako bi se oslabio "daytonski lobi iz Washingtona".

Gdje se nazire ključna novina koju donosi američka administracija koja, uglavnom, funkcioniše na liniji karijernih diplomata Hardening - Ginkel?

Ginkel sa Čovićem

Ključnu promjenu stajališta ove američke administracije vidimo u tome što ona neformalnim kanalima, daleko od očiju javnosti, izravno kontaktira sa Republikom srpskom i time vraća Banjaluku u sami fokus svih važnih kontakata, dok ovom prilikom Sarajevo ostavlja na mjestu pukog političkog posmatrača.

Teško je reći šta se krije iza ovog "novog prilaza" kojeg Amerikanci sada nazivaju "pragmatičnim", ali to u svakom slučaju "smrdi" na zasnivanje konfederalnih diplomatskih odnosa u političkom životu zemlje.

Treba, međutim, podsjetiti kako je i raniji američki ambasador Michael Murphy po dolasku na dužnost u martu 2022. najavio "pragmatske" promjene i kojeg je po okončanju mandata na vrlo nedostojan i brutalan način vrijeđao ponajviše Milorad Dodik kao "bošnjačkog ambasadora", a bio je opisan i kao diplomata najvišeg ranga koji je podijelio zemlju na dva dijela podrškom "izglasavanju Rezolucije o genocidu u UN-u".

Međutim, novi "pragmatski" prilaz Trumpove administracije mogao bi biti najava nekih neočekivanih promjena kako bi se izbjegle ove optužbe da se ambsador sa sjedištem u Sarajevu uvijek proziva "bošnjačkim".

Kako sada stvari stoje, Trumpova administracija već je implicitno priznala kako Republika srpska funkcionira kao oganizovana "paralelna država", budući da upravlja vlastitim policijskim i pravosudnim sistemom, a na šta ukazuju i Carafano i Primorac.

Osim toga, da je ovakav prilaz vjerovatan to možemo prepoznati i kroz tekst pomenutog saopštenja u kojem se eksplicitno naglašava američka saradnja sa "konstitutivnim narodima", pri čemu se izostavljaju "ostali" kao i "građani", što je inače bio uobičajeni vokabular ranije administracije.

Poslije nedavnog susreta sa Johnom Ginkelom, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović oglasila se saopštenjem kako pozdravlja "izbalansirani američki prilaz prema svima" i pokazuje neskrivenu dozu olakšanja.

"Mnogo toga će se dešavati, vjerujem pozitivno, i bit će to dug put, sigurno, ali i prilika da se mnoge stvari dovedu u red", istim povodom napisala je Cvijanović, i time potvrdila najave koje smo mogli mnogo ranije pročitati kod Carafana.

Cvijanović sa Ginkelom

Šta to Željka Cvijanović označava kao - "pozitivno"?

Američka administracija ubuduće će pitanja Republike srpske, po svemu sudeći, rješavati u direktnom dijalogu sa Banjalukom, a ne više sa Sarajevom.

Za kraj ove analize ostaje dilema. Da li je američka diplomatija ponovo upala u zamku da posreduje u rješavanju sukoba za kojeg su vjerovali da su ga davno riješili!?

Posve je vjerovatno da su Amerikanci to shvatili. Zbog toga su formalnu diplomatiju zamijenili "neformalnom" i iza zavjese "zavrnuli ruku" Dodiku i "podsjetili ga", kao Putinovog pijuna na Balkanu recimo, samo na jednu korupcijsku aferu - onu sa nabavkom vile "Dedinje".

Međutim, američka diplomatija treba priznati kako je njihova ranija formula "stabilokratije" u Bosni i Hercegovini - propala i kako je to model koji doveo zemlju na ivicu opstanka.

Brendan Hanrahan, kao i John Ginkel moraju biti svjesni činjenice kako su i Dodik i Čović izgradili svoje političke karijere i profitirali od nestabilnosti tako što su dobili silne ustupke i koncesije na račun države Bosne i Hercegovine i njenog suvereniteta.

Hanrahan na sastanku sa članovima Predsjedništva BiH

Ustupci su ih samo kratkoročno smirili i ohrabrili, a nikako nisu riješili problem na dugu stazu. Time se objavljuje kraj pojma i prakse "stabilokratije".

Dodik možda više nikada neće obnašati formalnu dužnost, ali hoće li nastaviti voditi Republiku srpsku s neke druge pozicije, ostaje za vidjeti, s obzirom na to koliko je duboko ugradio svoj utjecaj u predsjedništvo i vladajuće strukture entiteta.

Njegov politički pad trebao bi biti početak nove ere - obavezne redefinicije pojma stabilokratije koja je i dovela zemlju u ovakvo stanje koje zahtijeva radikalne diplomatske poteze.