Slovenija planira izdati do pet milijardi juana (oko 700 miliona dolara) panda-obveznica sljedeće godine. Taj potez signalizira želju Ljubljane za čvršćim ekonomskim vezama s Pekingom, unatoč pritiscima američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europa zauzme oštriji stav prema Kini.

"Želimo proširiti bazu investitora", izjavio je slovenski ministar financija Klemen Boštjančič za Financial Times tokom nedavnog posjeta Pekingu, gdje je iznio planove o izdavanju državnog duga denominiranog u juanima (renminbijima), koji bi se prodavao u Kini.

Slovenija, članica eurozone, jedna je od rijetkih zemalja koje planiraju izdati tzv. panda-obveznice (format koji inače češće koriste multinacionalne kompanije). Boštjančič je istaknuo da je to učinio jer su manje zemlje poput njegove mnogo izloženije globalnim trgovinskim poremećajima koje uzrokuju tarife iz Washingtona te kineske opsežne kontrole izvoza ključnih sirovina.

Panda-obveznice su dužnički instrumenti koje strane zemlje ili kompanije izdaju u Kini i u kineskoj valuti juanu. Takav model omogućuje državama da se zadužuju izravno kod kineskih banaka i fondova. U praksi to znači da kineske banke, fondovi i osiguravatelji kupuju te obveznice i tako posuđuju novac državi. Važno je istaknuti da to nije prodaja duga Kini, nego dobivanje novog kredita kroz kinesko tržište obveznica. Investitori u Kini kupuju te vrijednosne papire, a zauzvrat Slovenija preuzima obavezu da će im taj iznos vratiti kroz nekoliko godina, s pripadajućim kamatama, i to u juanima.

Za Sloveniju, koja je članica eurozone, to je važan presedan. Time postaje prva zemlja regije koja će se aktivno financirati u juanima, što joj otvara pristup kineskom kapitalu, ali i približava Pekingu u trenutku kada Washington i Bruxelles traže tvrđi stav prema Kini. Valja podsjetiti da je kinesko tržište obveznica jedno od najvećih i najlikvidnijih na svijetu, s kamatnim stopama koje su često niže od europskih. Za Ljubljanu bi to moglo značiti jeftinije zaduživanje i širu bazu ulagača, što smanjuje ovisnost o bankama i fondovima iz EU.

"Nalazimo se u situaciji kakvu svijet nije vidio možda već 100 godina. Ona je posebno izazovna za male, otvorene ekonomije poput naše", rekao je Boštjančič te dodao da u takvom okruženju čak i male članice EU moraju same razvijati izravne odnose s velikim državama poput Kine.

"Povećali smo broj bilateralnih sastanaka s kineskim dužnosnicima jer jednostavno ne možemo čekati. Moramo štititi vlastite interese", poručio je.

Nekoliko suverenih izdavatelja, uključujući Poljsku, Portugal, Mađarsku i Egipat, također je posljednjih godina izdalo panda-obveznice, ali taj instrument i dalje čini tek malen dio globalnog tržišta državnog duga.

"Ovaj potez otvara tržište. Povezuje financijski svijet", rekao je slovenski ministar financija. "Trebalo bi izdavati više panda-obveznica, možda i na godišnjoj razini. To nije jednokratan događaj. Želimo ostati prisutni na tržištu. Slovenija, koja je bila među prvim državama na svijetu koje su izdale obveznicu temeljenu na blockchain-tehnologiji i ponudile obveznicu vezanu za održivost, vidi ulazak na kinesko tržište kapitala kao logičan sljedeći korak", rekao je Boštjančič novinarima Financial Timesa.

No ova strategija nosi i rizik. Promjene kursa juana prema euru mogle bi poskupiti otplatu duga, a preveliko približavanje Kini može izazvati nervozu u Bruxellesu i Washingtonu, posebno nakon američkih upozorenja da Europa treba "biti opreznija" u odnosima s Pekingom.

Boštjančić je u intervjuu jasno izrazio nezadovoljstvo aktualnim europskim strategijama.

"Zemlje poput Sjedinjenih Država i Kine mogu reagirati vrlo brzo i nemaju ograničenja kakva ima Europska unija. Neka od tih ograničenja, zapravo većinu njih, sami smo si nametnuli", rekao je navodeći primjer automobilske industrije, koja se bori zadržati korak s kineskom konkurencijom.

Za dio europske automobilske industrije, rekao je, vjerovatno je već prekasno: "Predugo čekamo. Ostatak svijeta ne čeka."

Predložio je da subvencije mogu imati smisla ako su dio dugoročne strategije za jačanje konkurentnosti, ali je upozorio da Europa ne bi smjela "samo ulijevati novac u određene industrije zato što to rade Kinezi".

"Europa mora biti sposobna donositi mnogo hrabrije odluke nego što je to činila u prošlosti, inače ozbiljno riskiramo da budemo ostavljeni iza i pregaženi", zaključio je Boštjančić.